Petoga dana u vrućoj fotelji Lovre Kuščevića tportal je prvi posjetio i u Ministarstvu uprave razgovarao s novim ministrom, 34-godišnjim Ivanom Malenicom.

Ovaj Šibenčanin, koji u svojim dosadašnjim profesionalnim okruženjima, pa tako i najnovijem, nosi epitet najmlađeg (konkurira mu tek nekoliko mjeseci stariji Josip Aladrović), još nije, kako nam je sam priznao, uspio proći ni 20 posto onoga što je naumio.

Salon za primanje u Ministarstvu uprave užurbano se farba, a vremena je sve manje i za nužne reforme... Iako pomalo u tremi i nenavikao na medijsku pompu koja je pratila imenovanja, novi ministar predstavio nam je svoje planove, a otkrio je i zašto mu je politički uzor Franjo Tuđman te je li svjestan toga da bilo kakav novi 'kostur iz ormara' nakon niza afera može imati ozbiljne posljedice za Vladu u cjelini.

Među prvim stvarima koje ste naveli kao svoj zadatak nakon sjedanja u fotelju Lovre Kuščevića smanjenje je obilazaka šaltera i to da ljudi trebaju shvatiti kako tamo rade pošteni službenici. Koji su prvi koraci kojima ćete ih kao ministar uvjeriti u to?

Prvo bih svakako istaknuo aktivnosti koje poduzimamo na području digitalizacije javne uprave. Osam je potpisanih i započetih projekata koji bi trebali pomoći u administracijskom rasterećenju javne uprave. Bilo da govorimo o projektu e-Poslovanje, e-Potpis ili e-Pečat, svaki ima isti cilj - olakšati usluge našim građanima i umanjiti gužvu na šalterima. Cilj nam je smanjiti brojne administrativne prepreke koje danas imamo, kada građani da bi dobili i samu informaciju moraju obilaziti po nekoliko adresa. Sustav e-Građani kontinuirano doprinosi tome, ali svakako planiramo raditi i na povećanju dostupnih usluga.

Kako konkretno, imate li neki primjer?

Dobar je primjer sustav e-Novorođenče, koji i dalje razvijamo, a nakon rođenja svog djeteta nedavno sam ga i sam isprobao. Umjesto da idete u Matični ured, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, MUP, Poreznu upravu i druge institucije, sve se radi na jednom mjestu, bilo u Matičnom uredu, u kojem su sve usluge digitalizirane, bilo pomoću sustava e-Građani. I cilj nam je imati što više takvih rješenja.

Ipak, i sami ste rekli da se većina planiranog neće završiti u idućih godinu dana.

Javna uprava je jako kompleksan sustav te treba dosta vremena kako bi se sve procedure i sva pravila pojednostavili i povezali. Teško je u jednoj ili pola godine napraviti sve, ali to je dovoljno vremena da se napravi iskorak.

Radi li se tu i o smanjenju broja službenika?

Novim projektom, koji bi trebao stupiti na snagu od 1. siječnja iduće godine, a to je povjeravanje poslova ureda državne uprave županijama, smanjit će se broj državnih službenika koji u određenoj mjeri prelaze županijama. Također, kroz sustav otpremnima ponudit ćemo i mogućnost odlaska.

Kako što smo rekli, javnoj upravi najviše se zamjera glomaznost i usporenost te to što funkcionira po sustavu umreženosti i klijentelizma, pa i korupcije. Koje su goruće teme u vašem resoru što im se odmah namjeravate posvetiti?

Istaknuo bih Zakon o plaćama državnih službenika, što pripremamo s Ministarstvom rada, a kojim ćemo na motivirajući način urediti napredovanje i nagrađivanje službenika. Želimo pokazati da u javnoj upravi rade pošteni i moralni ljudi koji odgovorno obavljaju svoje poslove. Uvijek ima iznimki, no generalno gledajući, poslovi se obavljaju u interesu građana, kojima uprava treba biti servis. Tu smo da maksimalno olakšamo stvari, od dobivanja informacija do pružanja usluga.

Puno govorimo i o odlasku mladih iz zemlje, ne samo zbog financijskih razloga, nego i pitanja nedostatka perspektive. Što im vi kao mladi ministar možete poručiti? Kad ćemo postati uređena zemlja?

Ulaskom u EU ukinute su barijere kojima se do tada onemogućavalo kretanje radnika, ali mogu reći iz svoga primjera dok sam radio u sustavu visokog obrazovanja - postoje brojne mogućnosti koje se ovdje pružaju mladim ljudima. Trend iseljavanja zahvatio je mnoge zemlje, ne samo Hrvatsku, i Vlada čini sve da ih zadrži, da im stvori uvjere kako bi pronašli radno mjesto i pomogne u rješavanju stambenog pitanja, da zasnuju obitelj... Stvara se atmosfera koja bi trebala omogućiti mladima da se osjećaju sigurno, a svakako bismo trebali staviti naglasak i na vrijednost rada. Konkretne mjere su tu, uzevši i najavu četvrtog kruga poreznog rasterećenja, a što se tiče upravo mladih i povećanja njihovih prihoda.

Što u mandatu ministra Kuščevića ocjenjujete dobrim, a što biste promijenili?

Svakako bih istaknuo niz projekata u digitalizaciji javne uprave, a radi se o vrijednosti od oko 600 milijuna kuna, što će se u sljedećoj godini popeti i do milijardu kuna. To su projekti koji traju više godina i oni se nastavljaju. Što se drugog dijela pitanja tiče, mislim da je kolega Kuščević učinio pomake u decentralizaciji te ostvarivanju znatno bolje komunikacije i dijaloga između središnje razine vlasti i županija, gradova i općina.

Jedna od prvih tema koja vas je dočekala je i situacija u Vukovaru. Kako biste to riješili?

Tu je odluka Ustavnog suda koja se referira na statutarnu odluku o izmjenama i dopunama Statuta grada Vukovara, u kojoj se nigdje jasno ne spominju dvojezične ploče u smislu njihova uvođenja. Ustavni sud ukinuo je odredbe koje se odnose na dostavu materijala na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, no potvrdio je ustavnost statutarne odredbe što se odnosi na Gradsko vijeće grada Vukovara koje bi trebalo u listopadu svake godine razgovarati o dosegnutom stupnju snošljivosti, razumijevanja i dijaloga te donijeti odluku o katalogu prava pripadnika nacionalnih manjina. Tako je na Gradskom vijeću grada Vukovara da razmotri i uzme u obzir činjenice koje su se dogodile u prošlosti, a to su činjenice agresije i stradanja, kao i sve današnje okolnosti.

Slažete li se s izjavom predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića da bi Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa trebao voditi predsjednik Vrhovnog suda?

Povjerenstvo bi svakako trebalo biti neovisno i nepristrano tijelo, počevši od izbora članova do njihova rada. Ono predstavlja antikorupcijski mehanizam koji se temelji na međunarodnim standardnima, tako da je to neupitno. Novi zakonski propis trebao bi učiniti sve da to tako i ostane. U kvalitetnoj raspravi trebalo bi iznaći prijedlog zakona koji će ukloniti bilo kakve sumnje u odluke Povjerenstva.

Čovjek se ne smije odijeliti od Boga niti politika od morala, napisali ste na Twitteru prije nekoliko godina. Znači li to da kod vas nema kostura u ormaru?

Ta konstatacija ostaje i dalje; držim se tih načela i u svom profesionalnom radu i u svom životu.

Među prvim izjavama bila vam je i ona da vam 'ne mogu ništa naći'. Jeste li svjesni toga da su svi novi ministri na velikom testu, a isplivaju li nove afere, od toga će se Vlada teško oporaviti.

Savjesno i odgovorno obavljao sam svoj posao, tako da tu ne bi trebalo biti problema.

Mogli smo pročitati i kako vam je životni moto 'nenapredovanje znači nazadovanje', a čini se da je u skladu s vašim razvojem karijere. Što je bitnije, znanje ili iskustvo?

Kombinacija je najbolja. Znanje je temelj koji morate imati da biste započeli profesionalno ili političko djelovanje, a onda tako stječete i iskustvo.

Na što ste najviše ponosni kao najmlađi dekan Veleučilišta u Šibeniku?

Kolegama sam ostavio projekte vrijedne preko 100 milijuna kuna - započet je projekt studentskog doma Palacin vrijedan 84 milijuna kuna i projekt nadogradnje zgrade Veleučilišta od 20 milijuna kuna. To su neke aktivnosti na kojima sam radio do stupanja na ministarsku dužnost, a tu su i novi studijski programi, ERASMUS projekti... sve je to ostavljeno u dobrim rukama.

Tko vam je politički uzor?

Izgradio sam se kroz rad, edukaciju i obitelj, ali imam i osobe na koje se mogu referirati. Svakako je to prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman jer je imao hrabrost preuzeti odgovornost da učini sve da Hrvatska postane samostalna država. Također bih spomenuo Konrada Adenauera, državnika koji je imao viziju ujedinjenja europskih zemalja, a to je ono što mi danas baštinimo kroz Europsku uniju. Uz to, što ja osobno smatram bitnim, pokrenuo je demokršćansku misao. Uzor mi je i blaženi Ivan Merz jer se istaknuo u radu s mladima, pokušavajući ih formirati u zrele i odgovorne ljude.

Kako i kada ste se učlanili u HDZ?

Godine 2004. U obitelji su se vrednovale demokršćanske vrijednosti i HDZ mi je bio ta opcija.

Znači, dolazite iz obitelji HDZ-ovaca? Čime se bave vaši roditelji i supruga?

Da. Roditelji su trenutno u mirovini dok je supruga trenutno na rodiljnom dopustu.

Je li vas iznenadio poziv premijera? Kada se razgovor odvio, kako ste se osjećali?

Bio sam iznenađen i počašćen - velika je to stvar preuzeti ulogu ministra u Vladi Republike Hrvatske. Zahvalan sam predsjedniku Vlade na povjerenju. Brojni su tu izazovi i ne bojim ih se.

Jeste li puno razmišljali?

Vremena za to nije ni bilo (smijeh).

Oženjeni ste i otac dvoje djece. Kakav je život u Šibeniku? Jeste li se već preselili u Zagreb?

Preselio sam se, a oni su još u Šibeniku, ali će doći. Grad se posljednjih godina razvija i u političkom i u gospodarskom smislu i svakako je u njemu ugodno živjeti. Mladim obiteljima pruža dosta mogućnosti i mogu pohvaliti rad gradonačelnika i aktualne gradske vlasti koji su u tom dijelu napravili puno toga zadnjih godina. Kvaliteta života je stvarno na visokoj razini.

Gdje još u Šibeniku ima prostora za rast?

Svakako na području bivše Tvornice elektroda i ferolegura, to je prostor u užem centru grada na kojem bi izgradnjom multifunkcionalnog objekta bilo moguće ujediniti niz sadržaja, od turizma do komunalnih područja. Druga stvar je ruralni turizam, koji također pokazuje veliki potencijal, a ono s čime sam i osobno upoznat nužan je razvoj IT sektora u Šibeniku, na čemu se dosad nije radilo.

Pet dana ste na mjestu ministra, no rad Vlade sigurno ste pratili i ranije. Koje biste stvari izdvojili kao glavne s kojima se susrela Vlada? Koju biste joj ocjenu dali u dosadašnjem mandatu?

Vlada je uz vodstvo premijera Plenkovića pokazala da se dobro nosi s brojnim izazovima. Izdvojio bih stvaranje preduvjeta za gospodarski razvoj, za što se provode jako brojne poticajne mjere. Tu su i Agrokor i Uljanik, gdje je učinjeno sve da se smanje negativne posljedice tih događaja. Uvodi se red u javne financije, Hrvatska ostvaruje proračunski suficit i smanjuje javni dug, a nakon više od šest godina zemlji je vraćen investicijski kreditni rejting, uz snažan gospodarski rast na zdravim temeljima.