Gostujući večeras u Dnevniku Nove TV ministar Đuro Popijač je rekao kako je nezaposlenost veliki problem hrvatskoga gospodarstva i da će vlada učiniti sve kako bi se zaustavio rast nezaposlenost i smanjio u vrlo skoro vrijeme.

Osvrnuo i na prognoze ekonomskih analitičara i stručnjaka kako će nezaposlenost ovoga proljeća dostići brojku od 350.000, rekavši kako nije čuo argumente i relevantne podatke na kojima temelje te procjene, kao i da bi rado čuo mišljenje i prijedloge stručnjaka kako smanjiti broj nezaposlenih.

Ministar je napomenuo da pokazatelji govore o sezonskom porastu broja nezaposlenih, ali ukazuju i na to da se se u 2010. bitno popravila zaposlenost, odnosno da je zaposleno 147.000 ljudi koji su dobili posao s Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.

Istaknuo je da je to 20 i nešto posto više nego 2009. što bi, smatra, trebao biti dobar signal i stručnjacima da i oni pošalju pozitivan signal i podupru nastojanja vlade.

Rekavši da vlada ni na koji način ne umanjuje i ne bježi od činjenice da ima gotovo 320.000 nezaposlenih, dodao je kako treba vidjeti koja je to stvarna i realna nezaposlenost koja postoji i u većini zemalja EU.

"Iz krize izlazimo tempom kojim možemo ili ne možemo biti zadovoljni, ali samo intenzivniji i veći gospodarski rast će omogućiti veće i kvalitetnije zapošljavanje što želi vlada", istaknuo je.

Napomenuvši kako bismo svi htjeli da gospodarski oporavak ide brže, ali i da moramo biti svjesni da sadašnje stanje nije od jučer te da mjere hrvatske Vlade idu prema otvaranju novih radnih mjesta u gospodarstvu.

Popijač je istaknuo da ovaj hrvatski proračun nije ni u kojemu slučaju i ni u kojemu segmentu vezan za predstojeće parlamentarne izbore već je upravo suprotno - zamrzavanjem rashoda u ovoj i idućoj godini hrvatska Vlada poslala je poruku da, unatoč tomu što rastu neki očekivani rashodi koji nisu izravno vezani za javnu potrošnji nego i za kamate, umirovljenike i plaće, i za sve ostalo na što je država obvezna, rashodi su ostali isti. Ako bi proračun bio predizborni onda bi, ustvrdio je, rashodi sigurno imali tendenciju rasta.

Na pitanje što s oko 70.000 ljudi koji rade, a ne primaju plaću, Popijač je rekao da oni koji tako rade nisu realan poduzetnički svijet već više spadaju u sferu pravosuđa što treba sankcionirati.

Kad je pak riječ o povećanju cijena naftnih derivata, Popijač je rekao da definitivno postoje parametri koji utječu na cijenu goriva, a na pitanje može li država tu nešto učiniti, odgovorio da INA nije sama na tržištu već su tu, primjerice OMV i Petrol te da se cijene naftnih derivata slobodno formiraju na tržištu.

Rekao je kako osobno smatra da u ovome trenutku intervencija države još nije potrebna te da ne očekuje da će doći do većih skokova i porasta cijena, dodavši, da je pitanje procjene u kojem trenutku povećanje cijena nafte može izazvati lančano povećanje cijena dobara, usluga ili generirati neku veću stopu inflacije.

Tada, dodao je, država može intervenirati u okviru svoga portfelja - svih davanja koja su uključena u cijenu naftnih prerađevina - trošarina i poreza i ona će se sigurno učiniti ako bude potrebno.