Oko 8000 specijalno educiranih popisivača krenulo je prije mjesec dana u popisivanje stanovništva, kućanstava i stanova po Hrvatskoj. Misija se pokazala nemogućom: u petak 29. listopada istječe drugi rok za završetak projekta, a samo dan ranije u neslužbenom telefonskom razgovoru doznali smo u Zavodu za statistiku da još uvijek angažiraju nove popisivače stanovništva, konkretno za područje Grada Zagreba.

Nakon tog poziva poslali smo i službeni novinarski upit Zavodu, raspitujući se koliko im je popisivača otkazalo suradnju, na kojim područjima trebaju dodatne ljude, prolaze li novoangažirani popisivači ad hoc edukacije, kao i smiju li se građani popisivati putem telefona, tj. ima li Zavod načina da utvrdi na koji je način izvršen popis i hoće li se priznavati i telefonom obavljeni popisi.

Nova uputa popisivačima: Završite posao u petak

Niti pola sata kasnije doznajemo od popisivača na terenu u Zagrebu da su im upravo proslijeđene nove upute: u petak trebaju završiti sav posao tako što će upisati procijenjeni broj stanova i prazne stanove, znači one gdje nije ostvaren nikakav kontakt. 'Sutra navečer sve mora biti sinkronizirano i ništa crveno', navodi se u SMS uputi popisivačima.

Znači li to da terenski rad sutra prestaje unatoč produljenju roka za popis do 14. studenog? Zbunjeni su i popisivači.

'Moguće je da postoje krajevi u kojima su veći zaostaci, ali zapravo je nejasno. Uopće nismo dobili službenu obavijest o produljenju roka, samo sada ovu uputu da dovršimo posao', kaže sugovornica tportala, angažirana na popisivanju stanovništva u zapadnom dijelu Zagreba.

Lidija Brković, ravnateljica Zavoda, na presici nakon sjednice Vlade trebala je razjasniti nedoumice. Kazala je da je popis usporila samoizolacija građana, a neki popisivači su i sami zaraženi, kao i da je ostalo još svega nekoliko nepopisanih područja: nisu popisani svi građani u Zagrebu te u Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Imajući u vidu uputu za Zagreb, to bi trebalo biti ekspresno riješeno.

Ravnateljica je navela i da je Zavod u nedostatku popisivača zamolio određeni broj onih koji su završili popis u svojim županijama da nastave popisivanje u drugim županijama. To bi pak imalo značiti da su svi oni propisno educirani. U svakom slučaju, više o angažiranju popisivača bit će poznato kad stigne službeni odgovor Zavoda.

Podsjetimo, izlazak popisivača na teren prvotno je bio odgođen za 24 sata nakon pada platforme za samopopisivanje i produljenja roka za one koji su tu misiju odgađali do zadnjeg dana. Terensko popisivanje trebalo je završiti još 17. listopada, ali je zbog otežane provedbe produljeno do zadnjeg radnog dana u listopadu, da bi se u četvrtak opet produljio rok, do sredine studenog.

O tome se oglasio i premijer Andrej Plenković.

'S obzirom na okolnosti u kojima se nalazimo, a to su okolnosti epidemije u kojima naši popisivači na terenu nailaze na određene poteškoće, nakon konzultacija s ravnateljicom Državnog zavoda za statistiku, a sukladno Zakonu o popisu stanovništva, Vlada će produljiti taj rok do 14. studenog kako bi se dalo dovoljno vremena da se u miru dovrši popis po svim manjim džepovima koji su preostali diljem Hrvatske i da taj popis koji će biti važan, relevantan, referentan za idućih 10 godina bude napravljen na najbolji mogući način', poručio je Plenković.

Problemi na terenu

Sugovornica tportala kaže da joj je posao bio onemogućen čak devet uzastopnih dana zbog tehničkih poteškoća, pa je neplaniranom rasporedu morala prilagođavati i obiteljske obaveze. Iako se u e-prijavnici za kontrolore i popisivače navodi da popisivanje 'zahtijeva puni dnevni angažman... (uključujući subote i nedjelje) te je nužan preduvjet da kandidat... nema drugih poslovnih/školskih obveza', stanovništvo popisuju studenti, umirovljenici, pa i zaposleni koji su uzeli godišnji odmor da bi zaradili nešto sa strane.

Potonjima su tehničke poteškoće s aplikacijom osobito teško pale jer su im propali slobodni dani za popisivanje i zaradu od 5000 do 6000 kuna, koliko se procjenjivao iznos za tri tjedna cjelodnevnog angažmana. Naknada za svako popisano kućanstvo, inače, iznosi osam kuna te još toliko po svakom popisanom članu kućanstva.

'Problem je u tome što se za tih osam kuna, za potvrdu samopopisanog kućanstva, nekad treba vraćati na istu lokaciju i po tri puta jer ljudi nisu doma i ne odazivaju se na poruke. Onda registriramo prazan stan. Događa se i da se kućanstvo samopopisalo, ali nisu nam dostavili kod. Dovoljno je da je jedan takav slučaj u velikoj zgradi - mi nemamo 'zatvoren' cijeli ulaz, tj. kućni broj', tumači popisivačica.

Umirovljenici se, kaže, najteže nose s elektroničkim popisivanjem premda su im laptopi s touch screenom trebali olakšati situaciju. Inače, svi popisivači izgubili su prvi radni dan zbog pada sustava i odgode izlaska na teren, a onda i drugi zbog sinkronizacije sustava koja je predugo trajala.

'Na terenu sam bila treći i četvrti dan, sustav je štekao, pa smo to prijavljivali instruktorima i bilo je brzo rješavano. A onda se peti dan više nisam mogla ulogirati, i nisam bila jedina. Nešto što se prije riješilo u minutu i pol tada je potrajalo devet dana. Instruktorica mi se cijelo vrijeme javljala, brinula se, provjeravala. Na kraju mi se javilo neko 'dijete' iz svog stana, nekakav vanjski suradnik angažiran preko vanjskih suradnika, potpuno preopterećen. On se spojio na moj komp i reinstalirao aplikaciju', kaže sugovornica. Tek tada je, kaže, pošteno mogla izaći na teren, dva tjedna nakon početka popisa. Zadužena je za 25 adresa, od kojih su manji dio kuće, a ostalo stambene zgrade. Ostale su joj još tri nedovršene adrese, ali ona će uskoro odahnuti - posao završava u petak, kako-tako.