- Rast vodostaja je prirodna pojava, sad ekstremnija nego prije, i možemo ju vezati uz klimatske promjene. Hoće li se i u budućnosti istim ritmom to ponavljati, nemoguće je predvidjeti. Što se tiče sustava obrane od poplava, pamtim izjavu jednog stručnjaka koji je davno rekao da postoje dvije vrste nasipa - oni preko kojih se voda prelila, i oni kojima se to još nije dogodilo, kaže prof.dr.sc. Neven Kuspilić, profesor hidrotehnike s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, stručnjak za sustave obrana od poplava za 24 sata. Poplave, drugim riječima, ne možemo izbjeći, kaže.

- Možemo se, i trebamo, međutim, prilagođavati tim, novim hidrološkim prilikama. Baš onako kako će svatko od nas, ilustrativno, preurediti stan ako mora, tako se mijenjati moraju i hidrološka rješenja. Ne postoje trajna rješenja, napominje stručnjak.

Kako dodaje, vodotoci su "živi", s vremenom se mijenjaju. Primjerice, dno rijeke Save u Zagrebu sad je niže nego u vrijeme izgradnje sustava za oteretni kanal Sava-Odra, tako da se u njega danas prelijeva manje vode nego prije.

- Rijeka je s vremenom postala dublja, može kroz Zagreb preuzeti veću količinu vode, i preuzima ju, što stvara, međutim, probleme nizvodno. To su stvari koje treba s vremenom prilagođavati novim uvjetima - hidrološkim, kao i uvjetima promjena korita. Inače je sustav obrane od poplava u Zagrebu, napominje profesor, dobar, to mu i jest svrha.

Što se sustava srednjeg Posavlja tiče, dodaje, on je postavljen 70-tih godina, i još uvijek nije izgrađen do kraja, no njime je većina problema riješena. Postoje još neki neizgrađeni dijelovi, koje treba završiti, ali i prilagoditi sustav novim uvjetima.