U Hrvatskoj djeluje onoliko ureda državne uprave koliko je i županija, dakle 21. Svi oni imaju svoja središta u gradovima u kojima su i središta županija, a po manjim gradovima imaju i područne urede.

U ovom velikom birokratskom stroju radi nešto više od dvije i pol tisuće ljudi, a najviše, 405, radi u Uredu državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji jer je ona najveća. To je četiri puta više od broja zaposlenih u samom Ministarstvu uprave, koje iz svojeg proračuna financira te urede po cijeloj Hrvatskoj.

Čime se svi ti ljudi bave?

Uredi državne uprave rade u pravom smislu riječi ono što zovemo birokracija. Izdaju potvrde, obrtnice, licence i rješavaju pravne položaje raznih društvenih, posebice socijalno ugroženih skupina.

Njihov posao dijeli se u nekoliko skupina. Prva su poslovi iz područja opće uprave, u što spadaju matičari, birački popisi, promjena imena, OIB i slično.

Zatim su tu poslovi iz područja društvenih djelatnosti koji uključuju rješavanje pravnog položaja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, upis u Registar sportskih djelatnosti, potvrde o postojanju uvjeta za osnivanje knjižnica, kazališta i slično.

Dio zaposlenih bavi se imovinsko-pravnim poslovima: vlasništvom imovine, reguliranjem obnove i opremanja ratom oštećenih ili uništenih objekata, izdavanjem rješenja o statusnim pravima izbjeglica, prognanika i povratnika…

Poslovi iz područja gospodarstva podrazumijevaju izdavanje obrtnica, upis obrta, zakup poljoprivrednog zemljišta, imaju i ulogu u dodjeljivanju koncesija na pomorskom dobru, izdavanju licencije za obavljanje djelatnosti unutarnjeg javnog cestovnog prijevoza…

Peta stavka su tzv. zajednički poslovi. Tu su ljudi koji se brinu za to da svi ostali normalno funkcioniraju, informatičari, vozači, domari, tajnice, ljudski resursi i slično. Upravo je na ovim poslovima u uredima državne uprave zaposleno najviše ljudi.

Iako se o ovim birokratima rijetko piše, baš je ovaj segment najviše punio novinske stupce. Pisalo se tako da se na mjestu referenta zaposlio autoelektričar ili pak frizerka i pedikerka.

Smanjenje broja ovih ureda inicirao je prije nekoliko godina SDP. Predlagali su da se njihov broj smanji na pet, da dođe do objedinjavanja, da se manji pripoje većima, što bi dovelo do racionalizacije, no od tog se na kraju odustalo jer tadašnji koalicijski partner SDP-a, IDS, nije pristao na to.

Ipak, činjenica je da se iz godine u godinu smanjuje broj zaposlenih.

Plaće predstojnika između deset i 12 tisuća kuna

S obzirom na to da je riječ o državnim službenicima, šefovima ureda državne uprave plaće su određene koeficijentima. U prosjeku se one kreću između deset i 12 tisuća kuna. Predstojnici se biraju javnom natječajem na razdoblje od četiri godine. Ako se u tom periodu održe izbori, nema brige.

Očito nije riječ o dovoljno atraktivnom sektoru pa se za pozicije ne grabe ni oni na odlasku ni oni na dolasku. Dosad je gotovo ustaljena praksa bila da kada predstojniku istekne mandat, što može i ne mora koincidirati sa smjenom vlasti, na to mjesto postavljaju njegovog zamjenika. I tako u krug.