Ovaj novi Prekršajni zakon po prvi put uvodi njegovu primjenu i na Zaštićeni ekonomsko-ribolovni pojas, famozni ZERP. Time se omogućuje primjena prekršajnog prava Republike Hrvatske na ZERP-u, koji formalno-pravno nije dio državnog teritorija.

Pedesetpostotni popust na plaćanje u gotovini svakako će biti izazovan za ljude, velika ušteda i vremena i novca na kraju, u odnosu na provođenje kompletnog prekršajnog postupka. Cilj Ministarstva pravosuđa, nositelja projekta izrade ovog zakona, i jest bio ubrzavanje procesa i smanjivanje broja predmeta u radu. Mogućnost da se sve riješi odmah po počinjenju prekršaja, uz novčane beneficije zbog promptnog plaćanja, svakako će dovesti do povećanja broja odmah zaključenih spisa.

Još jedan socijalan aspekt ovog novog Zakona se vidi i u odredbi o novčanom popustu na iznose plaćene u zakonskom roku. Naime, ukoliko se u roku od osam dana od primitka izricanja presude uplati novčana kazna, dovoljno je platiti dvije trećine kazne. Svakako dobar potez u vrijeme ekonomske krize kada se gleda utrošak svake kune, ističe Novi list

One koji pak ne iskoriste ove pogodnosti novog Zakona, svojevrsnu mrkvu, čeka batina, kako bi se kazalo. Najprije se pokreće klasična ovrha na nenaplaćenu kaznu, a ukoliko nije moguće naplatiti kaznu preko računa, ide se u preoblikovanje kazne u rad za javno dobro. Osoba mora sama pristati na to, a nakon što država iscrpi i tu mogućnost, tek se tada može odrediti zamjena kazne u vidu zatvora. Kako Ministarstvo navodi u obrazloženju Zakona, dosadašnje direktno izricanje zatvorske kazne nakon neplaćanja novčane nije se pokazalo uspješnim u praksi.

Još se jedna potpuna novina uvodi kod plaćanja i neplaćanja kazne. Pokrenut će se registar nenaplaćenih kazni, a osobe koje završe u tom registru mogu 'nastradati' na drugi način, a to je odbijanjem države da im izda neke isprave, dokumente i dozvole. Primjerice, nenaplaćeni prometni prekršaj mogao bi dovesti do nevraćanja vozačke isprave, a neplaćanje kazni inspektoratu kod građevinskih poslova mogao bi uvjetovati nedobivanje novih građevinskih dozvola za kažnjeno poduzeće. Specifičnost ove nove odredbe je da se namjerava primijeniti tek od 1. siječnja 2014. godine, a ne od 1. travnja sljedeće, kao ostatak Zakona. Razlog tome je samo pokretanje Registra, kao i potreba da se drugim specijalnim propisima propiše koje dozvole i dokumenti se mogu zanijekati te kada.

Dvije su novine i u samom postupku. Prva je davanje sucima, tužiteljima i drugim osobama koje vode prekršajne postupke većih ovlasti za nepokretanje prekršajnog postupka kad se zaključi da to nije svrhovito. Također, uvodi se i mogućnost nagodbe između okrivljenika i ovlaštenog tužitelja. Mogu se dogovoriti oko priznavanja krivnje i određivanja kazne, s tim da sud na kraju mora 'blagosloviti' nagodbu, odnosno vidjeti je li napravljena i ugovorena na štetu okrivljenika.

Ukida se i mogućnost žalbe na odluku prvostupanjskog suda kojom je izrečena prekršajna kazna u novčanom iznosu ispod 2.000 kuna. Iako na prvu loptu može izgledati kako je to u blagoj koliziji s Ustavom, Ministarstvo je uporište našlo u 16. članku Ustava, koji govori o načelu razmjernosti. I zastara prekršajnog djela je doživjela velike promjene. Relativna zastara se kao takva ukida te se uvodi jedinstveni zastarni period od tri godine. To se može produžiti za još jednu godinu u slučaju donošenja nepravomoćne presude, a takvo produženje je moguće napraviti samo jednom. Sudu je pak ostavljena mogućnost za još veće individualno ublažavanje kazne, obzirom da je dosadašnja praksa pokazala potrebu za time, jer svaki slučaj ima svoje posebnosti.