U dvorištu zgrade Hrvatskog kluba 'August Šenoa', u staroj jezgri mađarskog Pečuha, dočekali su nas široki osmijesi, srdačni pozdravi, tople riječi dobrodošlice, hladna štampla rakije i August Šenoa, glavom i bradom izlivenima u bronci. Slavni hrvatski književnik u ovome je gradu pohađao gimnaziju pa pečuški Hrvati vjerojatno nisu puno dvojili kako nazvati svoj klub koji djeluje od 1982. godine. Zgradu im je darovala Poljoprivredna zadruga iz Starina, mjesta na samom jugu Mađarske, jednom od osam sela uz Dravu s većinskim hrvatskim življem koje je sačuvalo hrvatski identitet, jezik, običaje i bogatu etnografsku baštinu. U zgradi se danas nalazi Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj i knjižnica s više od pet tisuća naslova, a svoje sjedište ovdje imaju i Udruga baranjskih Hrvata, Matica hrvatska - ogranak Pečuh, Kulturna udruga 'August Šenoa', Ženski pjevački zbor, Udruga hrvatskih vinogradara u Mađarskoj, Organizacija hrvatskih samouprava Baranjske županije, pečuška Hrvatska samouprava…

O tome nam u središnjoj prostoriji zgrade govori voditelj Mišo Šarošac, koji je taj posao 2007. godine preuzeo od svog imenjaka Miše Heppa. Hepp je vodio klub od osnutka, a sada je glasnogovornik Hrvata u mađarskom parlamentu pa nas je i on došao pozdraviti. Uz njih, tu su Gabor Győrvári, direktor Obrazovnog centra 'Miroslav Krleža', jedne od najljepših obrazovnih ustanova u Mađarskoj, na razini najboljih privatnih škola u svijetu, prof. dr. sc. Stjepan Blažetin, voditelj Katedre hrvatskog jezika i književnosti u Pečuhu, jedine samostalne katedre hrvatskog jezika izvan Hrvatske i ravnatelj Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj, Ivan Bugan, predsjednik Hrvatske državne samouprave i dugogodišnji novinar, koji je 25 godina bio urednik hrvatske redakcije Mađarske televizije, hrvatska konzulica u Pečuhu Vesna Haluga…

Malo nam je skučeno, ali smo svoji na svome

U proteklih 30 godina kroz klub je prošlo više od pola milijuna ljudi. Ovdje se organiziraju izložbe, vjerske tribine, književni susreti, predavanja, gostovanja istaknutih umjetnika, simpoziji, đačke i studentske večeri, različita druženja… 'Malo nam je skučeno, ali smo svoji na svome', kaže Šarošac i najavljuje prosinačka događanja: adventski koncert, nastup Kazališnog amaterskog društva Ranko Marinković iz Komiže i božićni koncert Zlatka Pejakovića.

Grad Pečuh za rad ustanove izdvaja najmanje dva milijuna forinti, što je približno 50 tisuća kuna.

Klub Gastronauti na ovom putu čini dvadeset turističkih novinara i isto toliko ugostitelja i hotelijera, vlasnika vodećih hrvatskih restorana i uglednih vinara. Došli smo u organizaciji Mađarske turističke zajednice i Konzulata Republike Hrvatske u Pečuhu. Toliki broj novinara nikada u klubu nije bilo odjednom pa je Mišo Šošarac istaknuo zadovoljstvo medijskim interesom za njihov rad, ali je iskoristio priliku i kazati kako iz Hrvatske dobivaju tek jedne jedine novine – mjesečnik Matice iseljenika. 'Nama pisana hrvatska riječ puno znači. Ne dobivamo čak ni remitendu. Ne bih se tužio, ali teško nam je. Da smo medijski popraćeni u Hrvatskoj kao Mađari izvan svoje domovine, bili bismo veoma sretni', kaže Šošarac.

Nažalost, novinari - šljakeri tu ne mogu puno pomoći. Ovo je pitanje za vlasnike medija i neki vladin ured koji brine o našim ljudima izvan granica.

U Mađarskoj živi oko 50 tisuća Hrvata!

Imaju naši ljudi u Mađarskoj svoj tjednik 'Hrvatski glasnik', 16 stranica novina A4 formata, internetski radio i dva Facebook profila. Hrvatska emisija Mađarskog radija ide svakim danom od 8 sati i traje 120 minuta, ali se emitira na srednjem valu. Kao iz kamenog doba, šale se Hrvati, ali i tješe da jednaki srednjovalski medijski tretman imaju sve nacionalne manjine u Mađarskoj. Na Mađarskoj televiziji emitira se tjedna emisija u trajanju od 26 minuta koja se jednom reprizira. 'Termini su u 7 ujutro ili u podne, kad svi Hrvati sjede pred televizorom', ironičan je profesor Blažetin.

Iako su Hrvati u Pečuhu jedna od najbolje i najraznovrsnije organiziranih hrvatskih zajednica izvan domovine, jer imaju vrtić, osnovnu školu, gimnaziju, katedru kroatistike, klub, televizijske i radijske emisije, znanstveni zavod i kazalište, broj onih koji materinski jezik smatraju hrvatskim, konstantno opada.