Prošlog je tjedna, pomalo u sjeni razvikane i financijski u svakom slučaju precijenjene izložbe Picassa, u tim istim Klovićevim dvorima otvorena velika izložba suvremene fotografije autora iz bivše Jugoslavije.

'Aftermath. Changing Cultural Landscape' odnosno 'Posljedice. Mijenjanje kulturnog pejzaža' skupna je izložba koja je nakon prošlogodišnje premijere u Ljubljani te izlaganja u talijanskom Pordenoneu, prije Sarajeva i Beograda koji tek slijede, otvorena u Zagrebu.

Kao što samo ime implicira, primarna okosnica izložbe jesu društvene promjene promatrane kroz objektive i stavove autora te projekata stasalih u 'Postjugoslaviji'. Riječ je o neosporno najkvalitetnijem presjeku autorskih fotografskih projekata nastalih u posljednjih dvadesetak godina, direktno ili indirektno povezanih s posljedicama rata, političkih i društvenih mijena koje su trajno i potpuno promijenile prostor na kojem živimo.

Izložbu čine fotografske serije ili fotografski eseji 38 autora iz svih država nekadašnje Jugoslavije, a za selektorski dio odabira zaslužni su kustosi iz pojedinih država.

Poznavajući domaću fotografsku scenu, teško je ne primijetiti kako je na izložbi zastupljena velika većina ponajboljih projekata hrvatskih fotografa i umjetnika koji barataju fotografijom kao vlastitim izričajem, što dovoljno govori o tome koliko je tematika poslijeratnih zbivanja i posljedica koje se zauvijek vide prisutna i permanentna u izričaju naših, a i ostalih autora.

Tek u ovom okruženju mnoge od fotografskih projekata počinjete doživljavati kontekstualno povezane s društvenom promjenom koja zasigurno jest, barem u nekom najmanjem dijelu, indirektno povezana s ratom i društvenim okolnostima koje je rat uzrokovao.

Svakako si nemojte priuštiti da odete pogledati izložbu Aftermath... 'nakon' Picassa, odnosno kao usputnu stanicu uz Picassovu izložbu, jer se radi o jednoj od najvećih fotografskih izložbi koja se u Zagrebu održala u posljednjih nekoliko godina, a i sama činjenica da je zastupljeno skoro četrdesetak autora, s isto toliko svojih osobnih i drugačijih priča, dovoljno ide u prilog tome da za sagledavanje čitave izložbe treba itekako puno vremena, staloženosti i 'čiste glave'.

Iako ste jedan od onih koji uvijek optimistički gledaju unaprijed, bez obzira kojoj (a)političkoj opciji bili naklonjeni, paralelno uz ovu izložbu je teško ne pogledati unatrag i percipirati koliko su promjene koje su se dogodile utjecale, oblikovale i potpuno promijenile društvo oko nas.

Konstanta socijalna previranja inicirana ovakvim posljedicama uvijek su bila i uvijek će biti direktna inspiracija za umjetnost i umjetnike, pa nije ni čudo što se u selekciji nalazi glavnina ponajboljih projekata suvremenih fotografskih scena, evidentno nastalih uslijed crpljenja inspiracije i motiva iz nezaobilaznih i svakodnevnih promjena.

Dojmljiva je raznolikost svega izloženog, u kontekstu autorskih potpisa, produkcijskih uvjeta, eklektičnih motiva i smjerova promišljanja, što u konačnici rezultira diverzifikacijom za koju će mnogim gledateljima, osobito izvan regionalnog kruga, biti pomalo nevjerojatno da se događa na tako uskom prostoru bivše države, u relativno kratkom periodu vremena.

Uslijed ovako velike izložbe i broja zastupljenih autora nezahvalno je izdvajati favorite, ma koliko oni subjektivni bili, osobito zato što je usporedba domaće i ostale scene nemoguća, jer predstavljene projekte iz Hrvatske već poznajem u nekom ranijem tekstualno i vizualno elaboriranijem izdanju pa je paralele o kvaliteti, snazi izričaja i originalnosti nepotrebno povlačiti.

Ono što svakako treba naglasiti je da bi izložba u Klovićevim trebala biti nezaobilazna stanica i 'to do' posjet za svakoga, jer je riječ o trenutačno najzanimljivijem i kontekstualno u svakom slučaju najprikladnijem postavu na zagrebačkoj umjetničkoj sceni, jer izložba i percipiranje njezinih sadržaja za kolektivnu svijest i društvo u kojem živimo mogu učiniti daleko više od onog što se događa na katovima iznad nje.

Na izložbi su predstavljeni radovi sljedećih autora: Domagoj Blažević, Boris Cvjetanović, Qëndrëse Deda, Andrej Đerković, Marko Ercegović, Tomaž Gregorič, Majlinda Hoxha, Astrit Ismaili, Robert Jankuloski, Genc Kadriu, Amer Kapetanović, Silvestar Kolbas, Srđan Kovačević, Borut Krajnc, Nenad Malešević, Goran Micevski, Duško Miljanić, Bojan Mrđenović, Paula Muhr, Oliver Musovik, Vigan Nimani, Ana Opalić, Lazar Pejović, Darije Petković, Ivan Petrović, Marija Mojca Pungerčar, Vojo Radonjić , Jasenko Rasol, Bojan Salaj, Tarik Samarah, Mirjana Stojadinović, Viktor Šekularac, Dejan Vekić, Sandra Vitaljić, Borko Vukosav, Milena Zarić, Ivan Zupanc i Antonio Živkovič.

Izložba 'Posljedice. Mijenjanje kulturnog pejzaža' otvorena je do 19. svibnja. Više o izložbi i predstavljenim radovima možete pogledati ovdje.