Iznimno mali broj autohtonih naroda još uvijek živi poput Awa. Muškarci svoj plijen ubijaju lukom i strijelom, a žene ne doje samo svoju djecu, već i novorođenčad majmuna. Iako su divlji majmuni važan izvor hrane starosjedilačkog plemena Ava, oni se nikad ne hrane onima koji su othranjeni i odrasli u nekoj njihovoj obitelji. Čak i kada se vrate u šumu, primati se i dalje računaju kao dio obitelji.

Na području amazonske prašume, u državi Maranhao u Brazilu, živi stotinjak pripadnika plemena Ava, kojih ukupno na drugim područjima ima još samo oko 400, izvještava DW. Od 2005. godine, ta etnička grupa ima svoj rezervat – pravo na zaštićenih 1.165 četvornih kilometara. Međutim, trgovci drvetom smatraju da je ovaj prostor prevelik za tako malen broj ljudi pa ne prestaju s uništavanjem prašume, nelegalnom sječom šuma i tako od prašume prave pašnjake. Brazilska agencija za zaštitu Indijanca (Fundacao Nacional dos Indio - Funai) potvrđuje da se trenutno bez dozvole u rezervatu Ava nalazi 700 osoba.

No to bi se uskoro trebalo promijeniti. Ova Agencija navodi da brazilska policija i vojska žele protjerati uljeze još do kraja ove godine. Međutim, već sada je jasno da to protjerivanje neće moći proći bez sukoba, s obzirom na to da su svi spremni na oružanu borbu: trgovci drvetom, policija, vojska, pripadnici spomenutog plemena i njihovi zaštitnici.

'Indijanci Ava imaju samo svoje lukove i strijele koje proizvode već tisućama godina. Njima je potrebna naša pomoć', kaže Jose Pedro dos Santos iz spomenute agencije.

Trećina rezervata već je ogoljena, procjenjuje nevladina organizacija Survival International.

'Na području na kojem živi pleme Ava proces ogoljivanja mnogo je brži nego u bilo kojem drugom rezervatu u brazilskoj Amazoni. Pleme Ava više nema mogućnosti za lov i sve im je teže opstati', kaže Sarah Shenker iz te organizacije.

Predstojeći sukob je kulminacija duge povijesti sukoba između starosjedioca i uljeza. Prije nego što je pleme Ava 1980. prvi put stupilo u kontakt s takozvanom civilizacijom, sastojalo se od više od 1.000 osoba. Mnogi su izgubili život prilikom 'kultiviranja' ove regije, primjerice prilikom izgradnje željezničkih pruga i cesta – ili su pak preminuli od bolesti za koje njihov imunološki sustav nije bio spreman.

Survival International je 2012. pokrenuo kampanju u želji skretanja pažnje svjetske javnosti na položaj plemena Ava. U kampanju su se uključile mnoge poznate ličnosti. Američki časopis Vanity Fair je u svom aktualnom, prosinačkom izdanju objavio reportažu na 13 stranica o najugroženijem narodu na svijetu.

Više o toj temi možete pročitati ovdje