O problematici rasta plaća i ostalih prava u državnom i javnom sektoru, za koje je Vlada izdvojila vrtoglavih 1,63 milijarde eura, kao i plaćama u privatnom sektoru, stranoj radnoj snazi i rastu BDP-a u HRT-ovom 'Studiju 4' uz Vilovića je govorio Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske.

'Ljudi koji rade u državi i u javnom sektoru trebaju biti korektno plaćeni. Oni trebaju biti dovoljno plaćeni, toliko da se javni sektor i država mogu uključiti u borbu za najkvalitetnije radnike. Naravno, to treba ići uz transparentno zapošljavanje po stručnim i objektivnim kriterijima i uz vrednovanje rada svakog pojedinca. Vjerujem da je dobro da plaće ljudi u javnom i državnom sektoru rastu jer značajan dio tih sredstava opet će se preliti u nacionalno gospodarstvo kroz potrošnju', kazao je Vilović.

Njegov stav pomalo je iznenadio Severa te je izrazio zadovoljstvo onim što je čuo.

'Drago mi je čuti ovakav stav jer se on ne može često čuti od poslodavaca, već samo da privatni sektor puni proračun, a javni samo troši. Privatnom sektoru trebalo bi biti važno imati kvalitetan javni sektor. Jer on je javni sektor cijeloga društva', kazao je Sever i dodao da povećanje plaća treba gledati izvan političkog konteksta te bi svaka vlast trebala dizati plaće kako bi zapošljavala najbolje ljude.

Podsjetio je da zadnjih godina nije postojao interes zapošljavanja u javnom sektoru jer nije bio konkurentan.

Profesori matematike i informatike pobjegli su iz škola

'Danas imate problem naći profesore informatike, matematike, biologije, kemije i fizike jer su oni pobjegli u privatni sektor, u kojem su bolje plaće. A ti ljudi uče našu djecu. I trebamo ih dostojno platiti kako bismo imali najkvalitetniji kadar', kazao je.

Vilović je dodao kako očekuje da kvalitetno plaćeni državni službenici u konačnici pruže bolju uslugu realnom sektoru.

'Očekujem da se naš odnos modificira od onog 'što treba realnom sektoru' prema 'kako vam možemo pomoći'. To bi u konačnici moglo dovesti do konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u regiji i svijetu', smatra Vilović.

Upitan je li višak novca iz porasta BDP-a trebalo usmjeriti u pokrivanje javnog duga, a ne u povećanje plaća, Vilović je kazao da su državne financije, prema objektivnim pokazateljima, pod kontrolom.

'Hrvatski javni dug je u odnosu na BDP na nekih 65 posto. Mislim da je tu negdje i njemački i taj postotak se smanjivao zadnjih desetak godina. Tu nema gorućeg problema, ali moramo stvarati ambijent u kojem će ljudi biti korektno plaćeni za svoj rad iako ta plaća nije jedini razlog zbog kojeg odlaze iz Hrvatske, ali želimo ga smanjiti i eliminirati, posebno u svjetlu evidentne inflacije s kojom smo se suočili', kazao je Vilović.

Prema nekim pokazateljima, u Hrvatskoj bi do 2030. godine moglo biti pola milijuna stranih radnika. Na pitanje je li to previše i je li rješenje u smanjenju poreznih davanja na plaće privatnom sektoru kako bi naši ljudi mogli raditi poslove koji su im sada neatraktivni, Vilović je istaknuo da oni kao poslodavci pozdravljaju svaku mogućnost rasterećenja gospodarstva.

Radnika treba poštovati i uvažavati

'U kojoj god mjeri se troškovi realnog sektora rasterete, u toj mjeri mi možemo biti konkurentni. Tu mislim na međunarodno tržište jer Hrvatska je kao tržište za većinu biznisa, posebno proizvodnih, mala. Pitanje stranih radnika ne treba mistificirati. Imamo nepovoljne demografske trendove i slobodu kretnja u EU i normalno je da se pojavljuje strana radna snaga. Pravi poslodavci u realnom sektoru kažu da se sindikat ne može dovoljno brinuti za dobroga radnika koliko to može poslodavac. Naš interes, a tako sigurno nije bilo prije sto godina, u brizi za radnika i čuvanje radnika sa sindikatima se približava', kazao je Vilović.

Dodao je da se varaju poslodavci koji misle da danas mogu zadržati radnika samo konkurentnom plaćom.

'To nije dovoljno. Radnika treba poštovati i uvažavati. Nexe grupa u Hrvatskoj ne zapošljava nijednog stranog radnika', istaknuo je Vilović.

Upitan kako to da nemaju nijednoga stranca i što su omogućili svojim radnicima, naveo je da su osim konkurentne plaće bitni sami uvjeti rada.

'To su korektan ljudski odnos i partnerski odnos sa sindikatima. Bitno je da postoji dijalog i to mi govore iskustva iz mog ranijeg dijela karijere. Nexe je prepoznat po tome', naglasio je Vilović.

Na izrečeno je Vlahov u šali ustvrdio da zvuči kao da dolazi iz Radničke fronte, na što su se i Sever i Vilović nasmijali.

'Ovo je dobar primjer. Nikad nismo rekli da su svi poslodavci loši, da su isti i da izrabljuju radnike. Postoje jedni i drugi. Nažalost, postoje oni koji žele više zaraditi preko leđa radnika. Činjenica je i da su u Hrvatskoj u cjelini male plaće unatoč svim povećanjima u odnosu na druge zemlje', rekao je Sever.

Smatra da ni strani radnici neće neprekidno biti tako jeftini, i oni će imati dodatne potrebe, a poslodavci bi se više trebali posvetiti integraciji tih ljudi tako da to ne pada na teret društva.

Hrvatska ima najveći porast BDP-a uz Maltu, a Vilović je istaknuo da imamo više faktora koji utječu na taj trend.

'Ima više faktora koji utječu na to, to su osobna potrošnja, turizam, europska sredstva, govorimo o Nacionalnom planu otpornosti i oporavka, zatim su tu i kohezijski fondovi, a sigurno ima utjecaj i tržište nekretnina, potaknuto našim nedavnim ulaskom u Schengen i eurozonu. To je u skladu s očekivanjima, zapravo je poguralo BDP naprijed Hrvatske i našeg najužeg okruženja kako u EU, tako i na zapadnom Balkanu, a Njemačka i Francuska vidljivo usporavaju', kazao je.

Sever je dodao da se rast BDP-a mogao i očekivati.

'S jedne strane stabilan rast plaća i rast cijena potaknuli su i povećanu potrošnju i potražnju, a jednako tako imamo investicije koje su izuzetno jake. To je zapravo poguralo BDP naprijed i samo po sebi je dobro', zaključio je Sever.