Dok se mase zabavljaju pitanjem homoseksualnih brakova i ćirilicom, odlučuje se o jednom od najvažnijih zakona u zemlji – Zakonu o radu. Sindikati su odustali od pregovora u izradi zakona jer smatraju da su Vladinim prijedlozima prava radnika ugrožena i podređena isključivo tržišnim interesima. Sučelili smo stavove ministra rada Miranda Mrsića, sindikalista Krešimira Severa i direktora udruge poslodavaca Davora Majetića
Predsjednik Nezavisnog sindikataKrešimir Sever sudjelovao je više od godinu dana u pregovorima s Vladom i poslodavcima oko donošenja novog Zakona o radu. No u četvrtak su, uz prijetnju generalnim štrajkom i s najavom prosvjeda, prekinuli sve razgovore. Sever kaže da se sindikati mogu vratiti za pregovarački stol samo ako Vlada odustane od povećanja maksimalne tjedne satnice s trenutnih 48 sati na 56 sati.
ZAŠTO SU SINDIKATI ISTUPILI IZ PREGOVORA?
'Mi smo tražili da se zadrži odredba o 48 sati tjedno, a da se dodatni prekovremeni sati uređuju kolektivnim ugovorima. Ministar Mirando Mrsić to nam je bio pismeno obećao, vratili smo se za stol, no pokazalo se da to ipak ne vrijedi. Vlada želi ozakoniti 56 radnih sati tjedno, ili čak 60 sati s kolektivnim ugovorima. Pitanje je kome sada vjerovati' rekao je Krešimir Sever za tportal.
Sindikatima smeta i nova, fleksibilnija regulacija rada na određeno vrijeme. 'Više nije jasno kako se reguliraju ograničenja poslodavcima. Prema sadašnjem zakonu poslodavac radniku prije otkaza mora ponuditi drugo radno mjesto ili prekvalifikaciju, sada se to briše', upozorava Sever.
Smeta mu i što se 'agencijski radnici' sada mogu 'iznajmljivati' na više od jedne godine, odnosno na najviše tri godine: 'To više nije privremeno zapošljavanje. Radnici koji imaju ugovore s agencijama za privremeno zapošljavanje – kada ne rade – dobivaju prosjek triju posljednjih plaća. Prema prijedlogu novog zakona, dobivat će tek minimalnu plaću ili čak manje od toga', tvrdi Sever.
Sever je radnicima poručio da se moraju svi ujediniti u borbi za pošten Zakon o radu kako u budućnosti radnici više ne bi bili ucjenjivani robovi kao što su to danas. Ministru Mrsiću je poručio da nakon izjave da više ne postoje 'tri osmice' (osam sati rada, osam odmora i osam sati sna) više ne zaslužuje biti na čelu Ministarstva rada.
MINISTAR MIRANDO MRSIĆ O STAVU VLADE
Mirando Mrsić za tportal kaže da nije mislio da 'tri osimice' više ne postoje, nego je, tvrdi, napomenuo da već ima nekih gospodarskih grana u kojima 'tri osmice' ne funkcioniraju u tom obliku, primjerice u turizmu kad se radi i po 60 sati tjedno, ali se onda ne radi po tjedan dana.
Radnicima koji se zbog ovih izmjena možda osjećaju tek kao roba podložna tržišnim odnosima, ministar poručuje: 'Izmjene idu za time da se poveća konkurentnost i povuku investicije kako bi se otvorila radna mjesta. Bez toga će biti samo gore, a ekonomija će biti sve slabija. Ako sad ne povučemo poteze, u budućnosti ćemo morati povlačiti još veće rezove.'
Mrsić i dalje zove sindikate na pregovore, no ističe da ih neće čekati jer Vlada mora što prije promijeniti radno zakonodavstvo. Zakon o radu bi na Vladu mogao doći vrlo brzo, možda čak idući tjedan.
Radnici će i dalje biti zaštićeni. Priča da će se trudnice moći otpuštati, jest laž. Trudnice su i dalje visoko zaštićene, mi smo samo popunili pravnu prazninu u slučajevima kada propala tvrtka nestane, da se prekida radni odnos', tvrdi Mrsić.
Kada je u pitanju radno vrijeme, Mrsić je pojasnio da će radnici moći jedan tjedan raditi 56 sati, ali će zato sljedećeg tjedna raditi 32 sata, pa idući 40 sati. Pravilo je, kaže, da se u četiri mjeseca ne smije raditi u prosjeku više od 40 sati tjedno (dakle osam sati na dan). 'Ako radite 48 sati u tjedan dana, onda je poslodavac dužan platiti prekovremene sate. Tu mogućnost uvodimo kako bismo olakšali poslodavcima kod zahtjeva tržišta ili proizvodnje', rekao je Mrsić i istaknuo da će inspektor rada imati jaču ulogu u praćenju provedbe zakona.
STAV POSLODAVACA JE DA 'ZOR' TREBA JOŠ VIŠE FLEKSIBILIZIRATI
No poslodavci se vesele jer će se neki njihovi prekršaji delegirati s prekršajnih na upravne postupke. To znači da šefovi više neće odmah dobivati kazne za kršenje Zakona o radu, nego će dobiti rok da isprave nepravilnosti. Tek ako ih ne isprave, dobit će kaznu – pojasnio je za tportal glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić.
'Mi u prijedlogu vidimo neke pozitivne pomake u smjeru konkurentnosti. Trenutno se ljudi ne zapošljavaju, nego otpuštaju. Mi također želimo da se omogući zapošljavanje, a zato treba dinamizirati neke odredbe zakona', rekao je Majetić.
Majetić tvrdi da ni poslodavci ne žele da radnici gube prava, ali im je stalo do toga da pravila zapošljavanja i otpuštanja budu jednostavnija: 'Treba stvoriti okvir u kojem se može reagirati ovisno o stanju na tržištu oko vas. Da poslodavac može zapošljavati kada mu trebaju ljudi, a kada ne trebaju - da ih može vratiti na tržište rada. Da taj postupak bude jasan, a ne kompleksan i da znate koliko će to koštati. Ima puno prostora da zakon bude i bolji, a da se nitko ne osjeća nesigurnim.'
Direktor udruge poslodavaca smatra da je najveća sigurnost radnika njegova vještina: 'Ako u pet godina niste ništa radili u unapređenju vaših vještina - onda nemate što raditi na tržištu rada... Poslodavci rade što mogu, čak idu na druga tržišta. Više neće biti sigurnih vremena iz prošlosti. Danas se radi po projektima, od kuće, povremeno i kroz samostalne obrte. Industrija i gospodarstvo se mijenjaju, a mi to moramo pratiti.'
Majetić uvjerava da poslodavcima nije u interesu iskorištavati radnike na temelju odredbe o 56 radnih sati tjedno: 'No ako imate narudžbu ili projekt, važno je da imate nekoga tko će na njemu raditi intenzivnije. U četiri mjeseca ostaje odredba od 40 sati. Sve ostale interpretacije su opasni spinovi. Nitko ne treba umornog, bolesnog ili frustriranog radnika.' Ako se radno zakonodavstvo ne prilagodi, Majetić kaže da će onda radnici i dalje pristajati na poslove u sivoj zoni, a tamo, kaže, nema nikakva prava.
Ono što poslodavci još dodatno traže od Vlade jest fleksibilizacija otpuštanja. 'Tu temu još nismo dotaknuli', rekao je Majetić, a ni ministar Mrsić o pravilima otpuštanja nije htio govoriti. Očito ćemo najosjetljiviju temu zakona otkriti tek kroz prijedlog na sjednici Vlade: 'Pričekajte konačnu verziju koja će na Vladu stići vrlo brzo. U ovom trenutku imamo maksimalni konsenzus.'
Ministar Mrsić je, inače, najavio i povećanje te zakonsko uređenje minimalne plaće. No koliko će to povećanje iznositi, nije otkrio. Trenutno je minimalna plaća bruto 2.984 kuna. 'Ranije se minimalna plaća fiksirala pa se po tri godine nije mijenjala. Sada će se sigurno povećati... Mi želimo da ona korespondira s ekonomijom, uvjetima života i pragom siromaštva.'
