Ne postoji hrvatski kraj u kojemu srednjovjekovni templari nisu ostavili svoj trag, posebno u Slavoniji, Podravini, Banovini i Lici. Tuda su, naime, išli putevi koji su vodili prema Svetoj zemlji, putevi koji su vrvjeli hodočasnicima. Uz domuse, preceptorije i hospicije, prepoznatljivi pokazatelji proteklih vremena su dvorci i crkve koje su templari u Hrvatskoj gradili. Zna se da je na prostoru Hrvatske postojalo nekoliko preceptorata - Vrana, Gora, Glogovnica, Senj, Dubica, Sveti Martin i Našice. Nažalost, zbog vjekovnih ratnih vihora većina je tih objekata danas srušena ili dograđivana preko prepoznatljivih temelja, piše Glas Slavonije.

U svoju turističku ponudu grad Dugo Selo unio je područje Martin Brega, gdje su templari imali svoje uporište. Svijetli primjer iskorištavanja templarske baštine zasad je Općina Brckovljani, koja u svojoj nadležnosti ima posjed Božjakovina, nazvan upravo po božjacima, kako su se templari nazivali u Hrvatskoj. Ta općina u svom grbu ima templarski križ, a isti simbol ima i općina Vižinada, u središnjoj Istri.
Teren za širenje templarske turističke priče imaju i Našice, grad koji bi trebao biti ponosan na svoju templarsku baštinu. Naime, povelja kralja Karla Roberta iz 1310. i 1312. svjedoči o darovnici dijela našičkog posjeda templarima, koji su podigli crkvu sv. Martina. Crkva se nalazi u naselju Martin, u neposrednoj blizini grada i najbolje je i najvjernije očuvana templarska crkva u Hrvatskoj!

No da srednjovjekovni objekti starih vitezova templara ne bi bili zaboravljeni, zauzimaju se moderni hrvatski templari. Planovi su napravljeni i još samo treba čekati da se ostvare. 'Templarski posjedi u Hrvatskoj moraju biti propisno obilježeni turističkim znakovljem, s kratkim povijesnim pregledom, dostupnim slikovnim prikazima i ilustracijama te templarskim znakovljem, uz usklađeno djelovanje Ministarstva turizma i Ministarstva kulture. Potrebno je izdati vodič za templarske posjede na državnoj i lokalnoj razini te umrežavati turističke djelatnike i ugostitelje na razvoju turističke ponude u obliku templarskih jelovnika, tematskih izleta, imenovanja objekata po templarskim imenima i prodajom templarskog suvenira', rekao je dr.sc. Đuro Crnjak, veliki hrvatski prior.

'U članstvo se ulazi - po preporuci, pa vitezovima ili damama templarima mogu postati oni koji su stekli ugled u društvu, bez mrlja iza sebe i koji mogu biti uzor drugima prema geslu reda. Primanje članova u red obavlja se na svečanoj ceremoniji, inicijaciji. Novi članovi reda prvo dobivaju postulanski staž, kako templari nazivaju svoj početni status, koji traje najmanje šest mjeseci, a najviše dvije godine, a potom se uzdižu u rang viteza. 'Standardi za naše članstvo namjerno su visoki, naše financijske i vremenske obveze nisu za svakoga, a naša predanost brizi o svijetu zahtijeva znatna očekivanja, koja ne može svatko ispuniti', naglašava.

Više pročitajte ovdje