'S obzirom na to da je Ukrajina na rubu oružanog sukoba, a Krim je pod okupacijom Rusije, pitanje je vremena kada će u priču biti uključen Međunarodni sud pravde u Haagu. Ako je suditi po primjeru slučaja Hrvatska protiv Srbije koji je sada pred sudom, saslušanja oko Ukrajine započet će 2037.', ironično započinje komentar The Economista o međusobnim tužbama za genocid Hrvatske i Srbije. Odmah se dodaje i kako 'mnogi smatraju da su tužbe potpuno idiotske', a onda se opisuje slijed događaja u ratu od 1991. do 1995. godine.

Ističe se da je BiH tužila tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju Međunarodnom sudu pravde za genocid još 1993., ali da je bila riječ o političkom manevru kojim se željelo Vijeće sigurnosti UN-a natjerati da podigne embargo na uvoz oružja BiH. Presuda je 'stigla 12 godina kasnije', a sud je odlučio da je genocid počinjem samo u Srebrenici, 'kada je u nekoliko dana smaknuto osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka', no da 'Srbija kao država nije kriva za ovaj zločin'.

Hrvatska je pak svoju tužbu podnijela 1999., 'četiri godine nakon kraja rata', 'u trenutku kada je hrvatski ratni vođa Franjo Tuđman bio na samrtničkoj postelji', piše The Economist i dodaje kako mnogi nisu primijetili njezino podnošenje jer se dogodilo tijekom napada NATO-a na Srbiju. 'Neki su smatrali da je riječ o oportunističkom potezu udaranja Srbije dok je posve na podu', a Srbija je sljedeće godine podnijela protutužbu 'tvrdeći da je Hrvatska zapravo genocidna'.

Prema mišljenju profesora međunarodnog prava Marka Milanovića sa Sveučilišta Nottingham, presuda je jasna unaprijed: 'Ako suci ne dožive kolektivnu aneurizmu, presudit će da genocida nije bilo. Točka.' Nema sumnje da su počinjeni brojni zločini, kaže pravni stručnjak Milanović, no ne kvalificiraju se za kategoriju genocida. Zanimljivo je i da je 2008. današnji predsjednik Međunarodnom suda pravde Peter Tomka objavio članak u kojemu sugerira odustajanje od tužbi.

'Zbog političkih razloga', nije se odustalo od tužbi pa je tako 'aktualna hrvatska vlada, koja nema nacionalističku prošlost, odustala od povlačenja tužbe da ih opozicija ne bi proglasila slabima', a ni srbijanska vlada (koja ima nacionalističku prošlost, ističe The Economist) nije mogla povući tužbu ako to ne učini i Hrvatska. Rezultat suđenja će biti 'trošenje milijuna poreznih obveznika' i 'podsjećanje na zločine devedesetih', čime će se samo još više 'zabetonirati postojeća uvjerenja', prognozira Marko Milanović.