Kako je i najavio, ministar financija Slavko Linić danas na Vladi predstavlja prijedlog da se ukine državni poticaj na stambenu štednju. No čini se da je pristao na kompromis, jer u prijedlogu stoji da se poticaj ukida samo u 2014. godini
Ministar financija Slavko Linić posljednjih mjesec dana glasno je zagovarao ukidanje poticanja na stambenu štednju tvrdeći da on nije urodio plodom, odnosno da nije potaknuo značajniju kreditnu aktivnost pri rješavanju stambenog pitanja građana u Hrvatskoj. Kako poticaj država godišnje plaća 200 milijuna kuna, Linić je našao gdje će štedjeti.
Neki kolege u Vladi, a posebno članovi HNS-a, nisu ga u toj ideji podržali, ali se očito pronašao kompromis pa će to ukidanje biti vremenski ograničeno. Linić će na današnjoj sjednici Vlade predložiti: '...privremeno ukidanje poticanja stambene štednje u Republici Hrvatskoj za uplate stambene štednje nastale u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. Tako barem stoji u materijalima za sjednicu Vlade.
Razlog koji se navodi u nacrtu zakona je činjenica da je kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala na vrlo niskoj razini (navode da je trenutačno volumen kredita stambenih štedionica oko 3,5 milijarde kuna), premda je država do sada isplatila više od dvije milijarde poticaja. Ističu da udio kredita stambenih štedionica u ukupnim stambenim kreditima u Hrvatskoj iznosi tek 5,5 posto.
U obrazloženju također navode da su klijenti štedionica, prema njihovim procjenama, čak 87 posto građani koji već posjeduju vlastitu nekretninu, a koja nije opterećena kreditom. 'Štede za buduće generacije i za namjene različite od stambenog zbrinjavanja', navodi se u obrazloženju prijedloga za ukidanjem poticaja na stambenu štednju.
Linić danas u drugi krug saborske rasprave šalje još jedan važan propis o kojemu je bilo dosta riječi - Zakona o potrošačkom kreditiranju. Hrvatska udruga banaka žestoko se protivi tom prijedlogu zakona i apelirali su da se povuče, no on ide u proceduru kako je Linić zamislio.
Ključna izmjena zakona ide za tim da se zaštite dužnici u slučaju rasta tečaja. Ubuduće, ako tečaj aprecira više od 20 posto tijekom otplate, što se dosad dogodilo jedino s švicarskim frankom, kamatna stopa i fiksna marža ne smiju biti veće od početnih. Prema nekim računicama banke bi zbog novog obračuna kamata mogle izgubiti najmanje 350 milijuna kuna godišnje.
