Još krajem veljače, nakon što je dijagnosticiran prvi pacijent u Hrvatskoj s koronavirusom, Zagrebačko psihološko društvo poručilo je da 'biološki funkcioniramo tako da kada smo prestrašeni tražimo informacije u pokušaju da steknemo kontrolu i zaštitimo se od opasnosti', zbog čega se lako šire i dezinformacije. Ubrzo su psiholozi krenuli sa osvještavajućim pričama te svakodnevnim vježbama optimizma, među kojima ima i onih vrlo konkretnih, za cijelu obitelj.

U nastavku prenosimo neke objave.

'Stavite na vidljivo mjesto (frižider, vrata, plutena ploča) veći komad papira. Napišite naslov na vrhu: 'Kada ovo prođe, želim da...'. Na taj komad papira svi ukućani mogu bilo što i kada u prolazu napisati, a mlađa djeca nacrtati svoje želje. Djeca ih kasnije mogu crtati u bilježnicu, starija djeca istraživati i planirati aktivnosti na temelju informacija koje nađu online. Možete i međusobno podijeliti kako zamišljate da će to što ste poželjeli izgledati. Nemojte pri tome kritizirati jedni druge. Pustite mašti da radi. Kada ispunite jedan papir, zamijenite ga drugim, a stari spremite', predlažu iz ZPD-a.

Kognitivno restrukturiranje

'Dolazite na posao jednog dana i vidite troje kolega kako gledaju u vas i smiju se. Pomislite: 'Tračaju me.' Kako ćete se tada osjećati? (Većina ljudi u toj bi se situaciji osjećala ljutito, povrijeđeno, posramljeno…). Kako se ponašate? (Najvjerojatnije se udaljite od njih, okrenete glavu, pravite se da ih niste vidjeli…). Sada zamislite istu situaciju. No ovaj put pomislili ste: 'Nešto jako zabavno su saznali i žele mi ispričati.' Kako biste se tada osjećali? (Vjerojatno radoznalo, radosno, uzbuđeno…). Kako biste se ponašali? (Najvjerojatnije biste im prišli…).

Ono što nam ova kratka misaona vježba pokazuje jest način na koji su povezane naše misli, osjećaji i ponašanje te kako je moguće utjecati na emocije i ponašanje mijenjanjem vlastitih misli. Situacije često nisu pod našom kontrolom, no naše misli jesu.

Promislite ima li u ovoj situaciji vezanoj uz izolaciju nekih misli koje vam se često vraćaju i opterećuju vas, poput: 'Sigurno ću dobiti virus. Neću ovo izdržati. Sve oko mene je opasno…' (ovakve misli zovemo negativne misli). Probajte sami ili sa svojim bližnjima naći po nekoliko zamjenskih misli za svaku tzv. negativnu poput: 'Ovo će proći. Radim sve što mogu da se zaštitim. Ovog časa sam dobro.' Idući put kada kroz vašu glavu prođu negativne misli zamijenite ih ovim novima i promatrajte promjenu. One koje vam najviše pomažu napišite na komad papira i imajte ih uz sebe.

P.S. Misli koje počinju riječima kao što su 'nikada, uvijek, sigurno, svi, nitko…' predstavljaju generalizacije i najčešće nas odvode u zastrašujuće scenarije, a baš zato što su generalizacije nisu točne. Ako kroz vježbu naiđete na njih, posvetite im posebnu pažnju i pokušajte ih razlabaviti.'

Biseri prije spavanja

Iako je pisana za roditelje i djecu, ova vježba može se raditi i s drugim bliskim osobama ili biti zapisana u dnevnik.

'Odvojite 5-10 minuta na kraju dana ili prije spavanja i s djecom učinite osvrt na dobre i loše stvari koje su se dogodile tog dana. Zatim odaberite jednu stvar kojom niste bili zadovoljni i ispričajte što biste napravili drugačije da možete vratiti vrijeme unatrag.

Ova vježba pomaže da oblikujemo omjer pozitivnog i negativnog iskustva koje imamo, odnosno da učinimo balans između ugodnih i neugodnih emocionalnih stanja koja su sastavni dio našeg života. Također, uči nas mijenjati perspektive u promatranju sebe, svojih reakcija i iskustava. Daje priliku da učimo iz svojih pogrešaka, mijenjamo stav i razvijamo različite strategije suočavanja koje možemo koristiti u budućnosti. Naime optimističan stav nudi pogled koji kaže da su problemi prolazni i da ja mogu utjecati na to kako ću se nositi s njima.'

Više vježbi za više optimizma možete pronaći na stranici Zagrebačkog psihološkog društva na Facebooku.