Potrošnja lijekova lani je porasla za 8,1 posto u odnosu na 2017. godinu, kada je porast iznosio 5,7 posto, te je također nešto viša od prosječne potrošnje za razdoblje od 2014. do 2018., točnije ukupna potrošnja iznosi više od 6,6 milijardi kuna, prema podacima Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED)
Lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori imali su najveću financijsku potrošnju, slijede lijekovi koji djeluju na živčani sustav, lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari te lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav.
vezane vijesti
U skupini lijekova koji djeluju na koštano-mišićni sustav uočeno je povećanje veće od prosječnog, 41,2 posto, kao i kod lijekova za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatora, 20,7 posto, dok su prema brojem definiranih dnevnih doza na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan) najveću potrošnju imali lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav, lijekovi s učinkom na probavni sustav i mijenu tvari te lijekovi koji djeluju na živčani sustav.
Tako je lijek s najvećom potrošnjom (DDD/1000/dan) ACE-inhibitor ramipril, slijede inhibitor agregacije trombocita acetilsalicilna kiselina, inhibitor HMG KoA reduktaze atorvastatin i blokator kalcijevih kanala amlodipin. Vitamin D kolekalciferol (34 posto), hormon štitnjače levotiroksin natrij (27,4 posto), selektivni blokator beta adrenergičkih receptora bisoprolol (27,02 posto) te selektivni agonist imidazolinskih receptora moksonidin (15,51 posto) nalaze se među prvih 25 lijekova po značajno većoj potrošnji.
Monoklonsko protutijelo trastuzumab, ibuprofen, namirnice za enteralnu primjenu, monoklonsko protutijelo bevacizumab, lijek za liječenje spinalne mišićne atrofije nusinersen i monoklonsko protutijelo rituksimab imaju najveću financijsku potrošnju.
Između prvih 25 lijekova po potrošnji, manju potrošnju (DDD/1000/dan) imali su lizinopril, lacidipin, ramipril i amlodipin. Smanjenje potrošnje navedenih lijekova je između osam i 22 posto u odnosu na 2017. godinu. Značajno smanjenje zabilježeno je kod lijekova koji djeluju na osjetila, 39 posto, i lijekova za liječenje sustavnih infekcija, 12 posto. Agencija navodi kako je razlog smanjenja to što neki lijekovi više nemaju dodijeljen broj definiranih dnevnih doza (DDD).
Lijekovi s najvećom financijskom potrošnjom u terapijskim skupinama su antineoplastici/citostatici, imunosupresivi, lijekovi za liječenje šećerne bolesti, psiholeptici te lijekovi koji djeluju na reninsko-angiotenzinski sustav.
Kad se gleda po načinu izdavanja lijekova, više se njih prodavalo na recept, čija je financijska potrošnja 6.072.052.197 kuna, a bezreceptnih lijekova 553.451.369 kuna. Ukupna financijska potrošnja lijekova koje je pokrio HZZO iznosi 5.840.797.948 kuna, a za one plaćene na drugi način, odnosno kad fizičke osobe same snose trošak, iznosi 784.749.713 kuna.
