Primatelj je Richard Slayman (62) iz Weymoutha, Massachusetts, koji boluje od zadnjeg stadija bolesti bubrega, a dobio je organ u subotu. Operacija je trajala četiri sata, objavila je Opća bolnica Massachusetts. Dobro se oporavlja i očekuje se da će biti otpušten u subotu, rekli su iz bolnice, prenosi NPR.

'Vidio sam to ne samo kao mogućnost da se pomogne meni, već i kao način da pružim nadu tisućama ljudi kojima je potrebna transplantacija da prežive', rekao je Slayman u izjavi koju je objavila bolnica.

Medicina se sve više i brže nastoji osloniti na genetski modificirane organe - bubrege, jetru i srce svinja - kako bi se pomoglo osobama koje vape za transplantacijom.

'Nadamo se da će ovaj pristup transplantaciji ponuditi slamku spasa milijunima pacijenata diljem svijeta koji pate od zatajenja bubrega', rekao je dr. Tatsuo Kawai, ravnatelj klinike za transplantaciju, u priopćenju bolnice.

Nekoliko biotehnoloških tvrtki natječe se u razvoju kloniranih svinja, čiji je DNK genetski modificiran kako ih ljudsko tijelo ne bi odbacilo, odnosno da ne bi širile svinjske viruse na ljude ili uzrokovale druge komplikacije. NPR je nedavno dobio ekskluzivan pristup istraživačkoj farmi koja uzgaja ove životinje za tvrtku Revivicor Inc.

Bubreg transplantiran u Bostonu došao je od svinje koju je stvorio eGenesis iz Cambridgea, Massachusetts. Svinje eGenesis uzgajane su sa 69 genetskih modifikacija za pripremu organa za transplantaciju ljudima. Promjene štite od virusa za koje se zna da zaraze svinje te brišu svinjske i dodaju ljudske gene da bi organi bili kompatibilni.

'Zahvalni smo na hrabrom doprinosu pacijenta i napretku znanosti o transplantaciji. Ovo predstavlja novu granicu u medicini i pokazuje potencijal genomskog inženjeringa da promijeni živote milijuna pacijenata', rekao je Mike Curtis, glavni izvršni direktor eGenesisa.

Sfera genetski modificiranih organa izaziva uzbuđenje zbog korištenja tehnologija kloniranja i uređivanja gena za rješavanje stalne nestašice organa za transplantaciju ljudima. Stotine tisuća bolesnika čekaju na transplantaciju organa.

Ali istraživanja također izazivaju niz zabrinutosti. Jedna od briga je mogućnost širenja životinjskih virusa na ljude. Druga briga je i to što se svake godine mora zaklati tisuće životinja da bi se sakupili njihovi organi.

Neki također dovode u pitanje testiranje ovih organa na teškim bolesnicima. 'Ako FDA želi istražiti upotrebu svinjskih bubrega kod ljudi, bilo bi bolje odobriti kliničko ispitivanje prve faze kako bismo mogli početi prikupljati više sustavnih dokaza o tome', napisao je Michael Gusmano, bioetičar sa Sveučilišta Lehigh, za NPR.

Kirurzi su već transplantirali bubrege i jetru genetski modificiranih svinja u pavijane i šačicu ljudi s moždanom smrću, a kirurzi sa Sveučilišta Maryland čak su testirali srca kod dvojice muškaraca kojima je ponestalo drugih opcija. Nakon zahvata živjeli su nekoliko tjedana.

Slaymanu je presađen ljudski bubreg nakon što je sedam godina bio na dijalizi, ali njegov transplantirani bubreg pokazao je znakove otkazivanja nakon otprilike pet godina, što ga je prisililo da nastavi s dijalizom prošlog svibnja. Od tada pati od ozbiljnih komplikacija.

Transplantaciju svinjskog bubrega omogućila mu je Uprava za hranu i lijekove (FDA) u sklopu programa 'suosjećajne uporabe', čiji je cilj pomoći očajnim pacijentima.

'Kada je moj presađeni bubreg počeo otkazivati 2023. godine, ponovno sam vjerovao svom timu za njegu u Općoj bolnici Massachusetts da će ispuniti moje ciljeve - ne samo poboljšati kvalitetu mog života, već i produžiti je', rekao je Slayman, dodajući da su mu liječnici objasnili 'prednosti i mane ovog postupka'.