Lander Europske svemirske agencije Philae uspješno je, po prvi put u povijesti, sletio na komet! 'Ovo je veliki uspjeh za ljudsku civilizaciju. Najteži dio tog uspjeha jest da izgleda jednostavno', rekao je direktor ESA-e Jean-Jacques Dordain. 'Ovo možda možemo usporediti s prvim slijetanjem na Mjesec', rekao je njemački predstavnik u ESA-i u Darmstadtu.
U svim dosadašnjim letovima do kometa sonde su samo prolazile pored ledenih tijela i istraživale ih iz daljine. Philae je prvi ljudski uređaj koji je sletio na komet; njegovi bi nam uređaji trebali otkriti brojne tajne stvaranja Sunčevog sustava, a možda čak i podrijetla organskih tvari i života na Zemlji.
Ishod je bio neizvjestan
ESA-in satelit Rosetta lansirao je jutros malenog robota po imenu Philae prema kometu 67P/Churyumov-Gerasimenko s visine od oko 20 kilometara. Lender je sedam sati kasnije sletio na zadanu lokaciju. Ovaj zadatak nije bio nimalo jednostavan; uspjeh misije bio je vrlo neizvjestan jer je teren, iako pomno odabran, vrlo neravan. Osim toga kontrola misije u međuvremenu je otkrila da lender ima tehničkih problema. Naime, potisnik koji se nalazi na njegovoj gornjoj strani nije se mogao uključiti. On je trebao lender pritisnuti uz tlo dok su noge izbacivale harpune kako se vozilo ne bi odbacilo od površine kometa, nazad u svemir (pogledajte video dolje).
Potvrda o uspješnom slijetanju stigla je u 17:05 sati po našem vremenu, a prema pristiglim podacima ono je bilo meko. No čini se da harpuni nisu ispaljeni u tlo kometa što pomalo brine kontrolore leta budući da je gravitacija kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko, dugog oko 4 kilometra vrlo slaba. Ipak svi su vrlo zadovoljni senzacionalnim uspjehom ESA-e. Treba imati na umu da je Rosetta lansirana 2004. godine, da je na svojem putovanju prevalila oko 6,4 milijarde kilometara, da je u svemiru pronašla tijelo veličine grada koje putuje brzinom od 20 km u sekundi i rotira jednom u 12,4 sata, da se uskladila s njegovom putanjom i brzinom te konačno na njega uspješno spustila cijeli maleni laboratorij težak oko 100 kg!
'Hollywood je dobar, ali Rosetta je bolja', 'Čovjek će se jednoga dana morati otisnuti kako bi živio na drugim planetima, a ovo je važan korak prema tome', samo su neki od komentara koji su se mogli čuti u sjedištu ESA-e prije otvaranja šampanjca.
ESA je rano jutros poslala signal Rosetti da ispusti lender. Signalu je trebalo 28 minuta i 20 sekundi da brzinom svjetlosti prevali oko 500 milijuna kilometara i stigne do sonde. Lokacija na koju je lender sletio nazvana je Agilkia prema otoku na Nilu na koji su preseljeni egipatski hramovi i građevine kada je otok Philae poplavljen zbog gradnje hidrocentrale.
Kada je Philae jednom krenuo na svoje putovanje, više nije imao mogućnosti za manevriranje, bio je prepušten gravitaciji kometa. Rosetta je dva sata kasnije ponovno uspostavila kontakt s lenderom i prenijela podatke o njegovu stanju kontroli misije.
'Površina ovog kometa je vrlo, vrlo neravna', rekao je jučer Andrea Accomazzo, direktor leta Rosette. 'To nije idealno mjesto za slijetanje, no to je jedino što imamo na raspolaganju, pa je to ono što ćemo pokušati učiniti. Trebat će nam i malo sreće. Ako lender udari u površinu kometa u blizini neke stijene ili nečega sličnog, nećemo moći ništa učiniti', dodao je.
Philae će snimiti površinu kometa i obaviti znanstvena mjerenja koja bi trebala omogućiti bolje razumijevanje ovog svemirskog tijela koje je ostatak iz vremena stvaranja Sunčevog sustava.
Kometi su nebeska tijela koja se kreću po vrlo izduženim eliptičnim putanjama oko Sunca. Dolaze iz najudaljenijih i najhladnijih područja Sunčeva sustava u koja su odbačena gravitacijom divovskih planeta kada se Sunčev sustav tek stvarao. Većina ih stiže iz Oortovog oblaka - ledene sferične oblasti na samom rubu Sunčeva sustava. Sastoje se od silikatne prašine i smrznutih plinova. Kada se približe Suncu, zbog povećanja temperature, led i smrznute čestice počinju isparavati te oko čvrste jezgre stvaraju oblak plinova koji se zove koma.
Ledena jezgra kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko ima promjer oko četiri kilometra. Ključni zadatak lendera bit će analiza sastava finih čestica od kojih je izgrađena. Znanstvenici smatraju da je Sunčev sustav u ranoj fazi stvaranja u velikoj mjeri bio sastavljen upravo od takvih čestica. U konstrukciji nekih instrumenata sudjelovala je i NASA.
Spuštanje lendera uživo je prenosilo više agencija i znanstvenih stranica, među kojima ESA, NASA i Slooh. Prijenos misije uz komentare možete pratiti na službenim stranicama ESA-e.
