Povjerenik Muižnieks je veoma zabrinut zbog rasta etničke netolerancije, govora mržnje i ostalih oblika netrpeljivosti usmjerenih prema pripadnicima nacionalnih manjina, posebno prema članovima srpskog, židovskog i romskog naroda. Hrvatska ima zakonodavni i institucionalni okvir zaštite prava nacionalnih manjina, no u primjeni tog modela rješavanja problema pojavili su problemi nastali zbog rezanja 11 posto javnih sredstava za civilne udruge nacionalnih manjina. Vlasti bi morale iznova sagledati tu svoju (financijsku) odluku.

Kad su u pitanju medijske slobode, povjerenik je ozbiljno zabrinut zbog neadekvatne reakcije vladajućih na slučajeve fizičkih napada, prijetnji smrću i zastrašivanja novinara. 'Novinari igraju važnu ulogu u svakom demokratskom društvu, a država je dužna pobrinuti se za njihovu sigurnost. Država također mora učinkovito djelovati u slučajevima nekažnjavanja zločina protiv novinara, odnosno napadi na novinare moraju biti oštro kažnjeni kako bi se poslala jasna poruka da je takvo ponašanje neprihvatljivo. Javni diskurs koji opravdava napade na novinare je opasan za medijske slobode i demokraciju', poručio je povjerenik.

Povjerenik je posebno zabrinut zbog broja naprasnih smjena na upravljačkim i uredničkim pozicijama u javnim medijima (HRT, op. a.), što uključuje Vladin prijedlog za razrješenje Mirjane Rakić s čela Agencije za elektroničke medije. Povjerenik poziva vladajuće da osiguraju pluralizam u javnim medijima i neovisnost regulatornih tijela, što smatra elementima ključnima za pluralizam i slobodu medija.

Povjerenik je također naglasio potrebu da se Hrvatska pozabavi nizom neriješenih slučajeva teških kršenja ljudskih prava i ratnih zločina iz devedesetih godina prošlog stoljeća te da osigura učinkovitu i adekvatnu naknadu svim žrtvama rata, dozna i objavi istinu o nestalima u ratu te stvori nužne životne i druge uvjete za održiv povratak izbjeglica. Povjerenik je pohvalio glavnog državnog odvjetnika za spremnost na regionalnu suradnju u progonu ratnih zločinaca te snažno podržava inicijative kojima je cilj poboljšati i ojačati tu suradnju. Također je upozorio da više od 2800 osoba, od kojih su većina Romi, i dalje nemaju državljanstva ili im prijeti izgon te je pozvao Hrvatsku da hitno riješi taj problem.

Što se tiče ljudskih prava imigranata, tražitelja azila i izbjeglica, unatoč činjenici da je u Hrvatskoj međunarodnu zaštitu zatražilo tek nekoliko osoba, povjerenik poziva vlasti da razviju sveobuhvatne i dugoročne politike s ciljem integracije migranata u društvo, a naročito zbog obaveza koje je Hrvatska preuzela u okviru europskog plana zbrinjavanja izbjeglica. U razgovoru s vlastima o najavljenim izmjenama Zakona o strancima, povjerenik je sa zadovoljstvom uočio uvođenje alternativa pritvoru azilanata. No pozvao je vladajuće da odgovore na zabrinutost nevladinih udruga o kriminalizaciji humanitarne pomoći migrantima. Povjerenik uočava da u centru za prihvat azilanata u zagrebačkom hotelu Porin vladaju dobri materijalni uvjeti, baš kao i u prihvatilištu za migrante u Ježevu, ali poziva vlasti da strance počnu raspoređivati u nove smještajne kapacitete u Ježevu kako bi se smanjila prekrcanost u starima. Na kraju je pozvao Hrvatsku da razmotri i u konačnici dokine praksu naplaćivanja troškova smještaja migrantima kojima prijeti deportacija.