Konoplja, biljka koja se koristila za proizvodnju vlakana još prije nekoliko tisuća godina, odigrala je ključnu ulogu u portugalskoj pomorskoj ekspanziji u 15. stoljeću, pri čemu su se od nje, između ostalog, izrađivala jedra i užad.

Vlakna konoplje bila su cijenjena zbog svoje izdržljivosti, a danas je baš zbog njih izazvala velik interes u građevinskoj industriji. Pored toga što je jako izdržljiva, njome bi se mogla u velikoj mjeri smanjiti emisija ugljikova dioksida, a kad se stisne u blokove, može zamijeniti i jednog od najvećih zagađivača okoliša - beton. Prema izvješću Europske komisije, moć konoplje da veže ugljik uz sebe je nevjerojatna. U samo pet mjeseci hektar zemlje na kojoj se uzgaja konoplja može zadržati između devet i 15 tona ugljikova dioksida, piše BBC.

Izraelski računalni inženjer Elad Kaspin s prijateljem, Palestincem Omerom ben Zvijem, odlučio je iskoristiti dobra svojstva konoplje i smanjenje zakonske regulative u Portugalu te osnovati tvrtku Canhamor, koja proizvodi građevinske blokove od te biljke. Tvrtka je osnovana početkom 2021., a proizvodnja je započela nekoliko mjeseci kasnije. Blokovi su izgrađeni od mješavine konoplje, vode i vapnenca u prahu (engl. hempcrete).

Kako kaže osnivač ove tvrtke, blokovi od konoplje imaju nekoliko prednosti u odnosu na tradicionalne građevinske materijale. Pored toga što su 'zelenija' opcija, navodno pružaju bolju toplinsku i zvučnu izolaciju od cigle i betona, a vrlo su otporni i na vatru. Međutim blokovi od konoplje su i skuplja opcija jer su gnojiva koja se koriste prilikom uzgoja ove biljke vrlo skupa.

Kaspin ističe da je isprva bilo teško privući kupce. 'Građevina je vrlo konzervativan sektor u kojem gotovo da nema promjena. Nije lako uvoditi nove stvari', kaže. Ali nakon nekog vremena uspjeli su pronaći kupce i otad poslovanje samo raste. Canhamor trenutačno proizvodi između 4000 i 10.000 blokova mjesečno, što je dovoljno za izgradnju triju kuća. Potražnja je velika i tvrtka planira otvoriti novu tvornicu koja bi trebala proizvoditi 120.000 blokova na mjesečnoj razini.

Sljedeći problem koji trebaju riješiti je proizvodnja dovoljne količine konoplje za potrebe te tvornice. Zasad Canhamor kupuje sirovinu iz inozemstva, što povećava cijenu blokova. Plan je uvjeriti što više poljoprivrednika da prijeđu na uzgoj ove biljke. S lokalno proizvedenom sirovinom i tvornicom većeg kapaciteta troškovi proizvodnje bi trebali značajno pasti, a kako kaže Kaspin, već sljedeće godine blokovi bi trebali biti jeftiniji od betona.

U pregovorima su s nekoliko poljoprivrednika od kojih bi, ako se uspiju dogovoriti, otkupili cijeli urod. Pored toga, postoje kupci zainteresirani za ostatke konoplje koji se ne koriste za proizvodnju blokova. Ovog mjeseca kreću testovi s nekoliko lokalnih poljoprivrednika te će posaditi konoplju na području površine deset hektara. Očekuju da će do kraja godine moći iskoristiti do 150 hektara lokalno proizvedene konoplje, a za sljedeću godinu cilj im je 150 hektara.

Veliki igrač na ovom tržištu u Europi je Belgija. Njihova tvrtka Isohemp ima proizvodni kapacitet od pet milijuna blokova godišnje, što je dovoljno za izgradnju dvije kuće dnevno. Za razliku do Canhamora, oni veći dio svoje potražnje za konopljom namiruju lokalno, sa sjevera Francuske i juga Nizozemske. Ipak, unatoč velikom potencijalu ove biljke, građevinski sektor nije još u potpunosti otvoren za ovu promjenu, posebice jer još uvijek nema dovoljno znanja o samom proizvodu.