Premijer Andrej Plenković i dalje oklijeva s donošenjem političke odluke o korištenju pozdrava 'Za dom spremni', iako je već sada bjelodano da će se rad Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, koje je trebalo dati smjernice za zakonodavno rješavanje ove teške materije u paketu, otegnuti do unedogled.

Pritisci na Vladu intenzivirali su se otkako je u istu ušao HNS, čiji je potpredsjednik Srđan Gjurković u srijedu poručio da uklanjanje ploče u Jasenovcu očekuje u roku od mjesec dana. Plenkovićev 'junior partner', novoproglašeni predsjednik SDSS-a i saborski 'jezičac na vagi' Milorad Pupovac izjavio je pak da se za micanje ploče 'čeka odluka Ustavnog suda' u predmetu koji je pokrenuo 'bivši ministar uprave Arsen Bauk'.

O čemu to Pupovac govori kada se zna da je Ustavni sud još prošle godine u dva predmeta osudio korištenje pozdrava 'Za dom spremni', odbacujući tužbe kažnjenih vikača, HČSP-ovca Josipa Miljka i nogometaša Josipa Šimunića? Ako to nije bilo dovoljno ovoj Vladi da donese odluku, zašto bi treći slučaj na Ustavnom sudu mogao biti presudan?

Arsen Bauk kazao je za tportal da ne zna zašto je Pupovac izvadio iz naftalina taj predmet iz 2013. godine, pokrenut nakon što je Ministarstvo uprave u njegovu mandatu ukinulo naziv Ulice 10. travnja u selu Slatinski Drenovac na području Općine Čačinci u Virovitičko-podravskoj županiji. Milanovićeva vlada tada je podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti sporne odluke Općinskog vijeća Čačinci, koja datira još iz 1997. godine. Na pitanje zašto Pupovac sada izjavljuje da se čeka upravo ta odluka Ustavnog suda kako bi se maknula HOS-ova ploča u Jasenovcu, Bauk odgovara da ne može pročitati njegove misli.

'Ustavni sud vjerojatno bi u obrazloženju mogao dati neke smjernice. A što se tiče pozdrava 'Za dom spremni', tek je odlukama Ustavnog suda iz 2016. zauzeta sudska praksa; dok sam ja bio ministar, takva praksa Ustavnog suda nije postojala niti je Sud odlučivao o tome. Nakon što je Ustavni sud odlučio državna tijela mogu postupati temeljem obrazloženja te odluke, primjerice ukidajući statute udruga', kazao je Bauk.

Taj predmet spomenuo je u utorak i predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. Bilo je to na sjednici saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, na kojoj je Šeparović vladajućima, između ostalog, jasno poručio da ploči s pozdravom 'Za dom spremni' u Jasenovcu nije mjesto i da nađu zakonit način da se ona ukloni. 

Prema Pupovčevoj najavi, čini se da je Vlada taj 'zakonit način' naumila iznaći u obrazloženju buduće odluke Ustavnog suda. Šeparović za tportal precizira da će se predmetni slučaj ocjene ustavnosti imena Ulice 10. travnja naći na jednoj od prvih sjednica Suda najesen. Bilo je, kaže, prijepora oko nadležnosti u ovom slučaju - je li nadležan Visoki upravni sud ili Ustavni sud - no on je na sjednici izjavio kako smatra da je nadležan Ustavni sud.

'Vlada je u ovom slučaju tražila ocjenu ustavnosti. Visoki upravni sud je nadležan za ocjenu zakonitosti općih akata, a za ocjenu ustavnosti općih akata nadležan može biti samo Ustavni sud, nitko drugi', objasnio je Šeparović za tportal.  

U selu Slatinski Drenovac 1991. godine živjelo je 307 stanovnika, od čega čak 84 posto Srba, dok danas u tom naselju, prema riječima žitelja koji je želio ostati anoniman, živi svega 30-ak ljudi. Sugovornik tportala potvrđuje da je naziv 'Ulica 10. travnja' formalno ukinut 2013. godine, maknute su i table s kuća, no u praksi se taj naziv još uvijek koristi - primjerice na osobnim iskaznicama mještana, koje nisu promijenjene, kao i u poštanskom prometu. Općinsko vijeće Čačinaca nije naime odredilo novo ime za službeno bezimenu ulicu.

Načelnik Općine Čačinci, HDZ-ovac Mirko Mališ ističe za tportal da je odluku o preimenovanju nekadašnje ulice 21. novembra u Ulicu 10. travnja donijelo Općinsko vijeće Čačinci po zakonu iz 1986. godine, prema kojemu su općinska ili gradska vijeća nadležna za imenovanja i promjene naziva ulica, trgova i sl.

'Ministarstvo uprave ukinulo je točku 1. odluke Općinskog vijeća o preimenovanju te ulice, donesene na prijedlog mještana Slatinskog Drenovca. Sjednica Općinskog vijeća održana je 11. travnja 1997. u Slatinskom Drenovcu', napominje Mališ. Na pitanje kako to da je selo s većinskim srpskim stanovništvom odlučilo nazvati ulicu 10. travnja, kaže da Srba u Slatinskom Drenovcu 1997. nije bilo onoliko koliko ih je sada tamo. 'To su većinom povratnici', rekao je Mališ, dodajući da ne želi polemizirati o porijeklu naziva ulice. Odluka je donesena prije njegova načelničkog mandata, iako je i te 1997. na vlasti u Čačincima bio HDZ.

'Je li 10. travnja dan osnutka Nezavisne Države Hrvatske ili recimo dan rođenja Vesne Parun, ne bih želio spekulirati. Iz dostupne dokumentacije ne vidi se obrazloženje. Čekamo odluku Ustavnog suda, iako mislim da bi o tome trebao raspravljati Upravni sud jer je tu 'spornu' točku ukinulo Ministarstvo uprave', rekao je Mališ. 

Upitan zašto Općinsko vijeće nije odredilo novi naziv ulice, kaže da nitko od vijećnika nije to predložio. Osim toga, on nikada nije dobio odgovor na pitanje, doduše usmeno, Arsenu Bauku o tome kako se zove ulica nakon što je ukinuta - možda opet 21. novembra. Do daljnjeg nije poznato ni to koju bi adresu mještani Slatinskog Drenovca uopće trebali imati na osobnim iskaznicama.

Upitan kakav je njegov stav po pitanju naziva Ulice 10. travnja, odgovara da osuđuje svaki totalitarni režim ako taj ukinuti naziv ulice uistinu predstavlja datum osnutka NDH, u što, kaže, dvoji.

Inače, prije tjedan dana općinske su vlasti blagoslovile spomen-kosturnicu na groblju u Slatinskom Drenovcu, na koje su premještene kosti 'preko 500 civila, hrvatskih vojnika, među kojima su i tri ubijena svećenika u razdoblju 1941. - 1946. godine', kaže Mališ. Pojam hrvatski vojnici, inače, ovdje bi se odnosio na vojnike zločinačkog režima NDH, a agencija Cropix potpisala je fotografije kao 'izvađene kosti domobrana i ustaša iz katakombe uz Crkvu Sv. Spasa u Sl. Drenovcima'. Kosti su bile položene u katakombama pod lokalnom pravoslavnom crkvom, a žrtve su s područja Slatinskog Drenovca, kaže Mališ, dodajući da im je presudio partizanski vojni sud, o čemu postoji i detaljna dokumentacija.