'Smatramo da se program reformi uspješno nosi s glavnim izazovima, koje smo istaknuli u ožujku. Stoga nećemo pokretati postupak za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, ali ćemo pozorno pratiti provedbu današnjih preporuka', rekao je Rehn na konferenciji za novinare, na kojoj je predstavio preporuke Europske komisije za svaku zemlju članicu u pogledu reformi koje trebaju provesti u sljedećih godinu i pol dana.

Komisija je u ožujku objavila dubinsku analizu koja je utvrdila postojanje prekomjerne makroekonomske neravnoteže u Hrvatskoj. Hrvatskoj je dala preporuke za nastavak reformi u devet područja: fiskalne politike, tržišta rada, mirovinskog sustava, zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi, poslovnog okruženja, upravljanja tvrtkama u državnom vlasništvu, predstečajnih nagodbi i nadzora bankarskog sustava.

Komisija preporučuje Hrvatskoj da ostvari u potpunosti proračunske mjere donesene za 2014., da ojača proračunsku strategiju te dodatno precizira mjere najavljene za 2015. i 2016. te razmotri dodatne stalne mjere kojima se potiče rast radi održivog smanjenja prekomjernog deficita do 2016. Također, traži da se poduzmu mjere mjere za jačanje nadzora nad rashodima i da do ožujka sljedeće godine provede detaljno preispitivanje rashoda.

Od Zagreba se traži i izrada konkretne strategije za oporezivanje imovine, preispitivanje poreznih izdataka, poboljšanje porezne discipline, osobito kroz dodatno jačanje učinkovitosti porezne porezne uprave.

U području mirovinskih sustava traži se ubrzavanje planiranog usklađivanja zakonski određene dobi za umirovljenje za žene i muškarce i poticanje planiranog povećanja zakonski određene dobi za umirovljenje na 67 godina. Također se traži smanjenje mogućnosti ranog umirovljenja i stroža kontrola invalidskih mirovina.

Komisija traži i jačanje troškovne učinkovitosti zdravstvenog sektora, ukljujući i bolnice. Bruxelles očekuje i da se do ožujka sljedeće godine provede druga faza reforme zakona o radu uz savjetovanje sa socijalnim partnerima, osobito u pogledu uvjeta otpuštanja i radnog vremena te u cilju spriječavanja daljnje segmentacije tržišta rada, među ostalim za mlade ljude.

Do kraja ove godine Hrvatska bi trebala provesti reviziju sustava poreza i naknada te predstaviti akcijski plan kako bi se poboljšala ponovna aktivacija neaktivnih i nezaposlenih osoba. Komisija traži i da se do ožujka sljedeće godine utvrdi cilj za znatno smanjenje administrativnih zahtjeva, uključujući parafiskalne namete, zatim da se riješi problem velike fragmentiranosti i preklapanja odgovornosti racionalizacijom administrativnih postupaka.

EK također preporučuje poboljšanje administrativnih kapaciteta i strateškog planiranja odjela zaduženih za upravljanje sredstvima iz europskih fondova. Do listopada ove godine Hrvatska bi trebala predstaviti detaljni plan za upravljanje javnom imovinom 2015.

Hrvatska također treba osigurati da se poduzećima pod nadzorom države upravlja na transparentan i odgovoran način, a posebice bi trebala ojačati zahtjeve osposobljenosti za članove uprave i nadzornih odbora koje predlaže država te uvesti javni registar imenovanja.

Također se traži ozbiljnije spriječavanje korupcije u javnoj upravi te poduzećima u državnom vlasništvu i pod nadzorom države, među ostalim većim ovlastima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Do kraja ove godine od Hrvatske se traži jačanje uloge trgovačkih sudova u praćenju transparentnosti i zakonitosti u primjeni predstečajnog postupka te racionaliziranje postupka stečajeva u cilju njegova skraćivanja. Također se traži poboljšanje kvalitete i učinkovitosti pravosudnog sustava, osobito omogućivanjem poticaja za pravovremeno rješavanje postupaka u građanskim i trgovačkim parnicama i upravnim predmetima te za upotrebu izvansudske nagodbe, osobito u sporovima male vrijednosti.

U pogledu nadzora bankarskog sustava, preporučuje se sveobuhvatna provjera portfelja financijskog sektora, ukljujući male i srednje banke, koje nisu obuhvaćene stres-testovima Europske središnje banke.