Policija je tijekom aktualne krize s koronavirusom iskoristila određene podatke od teleoperatera kako bi utvrdila kretanje hrvatskih građana. Na konferenciji za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite u petak je rečeno da se radilo o utvrđivanju broja hrvatskih državljana koji su se u trenutku izbijanja krize nalazili u roamingu, odnosno inozemstvu. Odmah se postavilo pitanje može li država koristiti još neke podatke prilikom kontrole građana koji ne poštuju samoizolaciju
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u odgovoru novinarima nije bio u potpunosti izravan može li policija koristiti neke druge podatke teleoperatera kako bi pratila osobe u samoizolaciji, kazavši da su na Vladi usvojene izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama što daju platformu državnim službama, HZJZ-u, HZZO-u, pa i policiji, da se sve evidencije mogu integrirati kako bi mogli što prije stvoriti realniju sliku o ponašanju osoba koje se ne pridržavaju mjera koje su im naložene od epidemiologa.
U Lombardiji u Italiji, koja je epicentar zaraze u toj zemlji, na osnovi podataka teleoperatera, shvatili su da oko 40 posto ljudi ne poštuje obvezu samoizolacije.
Kako se uopće može pratiti kretanje ljudi preko njihova mobitela, pitali smo informatičkog stručnjaka Lucijana Carića.
Nekoliko je mogućnosti, kaže stručnjak. Prva je svima znana - ta da telefon može odati vašu lokaciju.
'Telefoni su većinom geolokatori, što znači da točno znaju na kojoj se lokaciji nalazite. Drugo, vaša se lokacija može izračunati iz položaja baznih stanica', kazao nam je Carić.
Stručnjak je naveo da postoji i aplikacija koja vas sustavno kontrolira i preko koje možete surađivati s epidemiološkom službom i javiti im promjene zdravstvenog stanja, na primjer temperature. No prema njegovim saznanjima, u Hrvatskoj nemamo tu mogućnost.
>>> Je li se Kini bilo lakše obračunati s epidemijom koronavirusa jer nije demokracija?
Cariću je logično to da se u izvanrednoj situaciji, kakva je ova s pandemijom koronavirusa, država posluži i ovim alatom.
No riječ je o dvojbenom potezu jer se time zadire u osnove ljudske slobode te u pravo čovjeka na privatnost. Carić naglašava da je inače prvi protiv takvih mjera, ali dopušta mogućnost da su nekada potrebne. Neke zemlje, poput Izraela, Južne Koreje i Kine, koriste takve ili slične alate.
'Možda Kina i nije najveće ogledalo demokracije, ali oni su vrlo intenzivno na osnovi podataka s mobilnih telefona shvatili što se događa, kako su ljudi bili zaraženi, s kim su dolazili u kontakt, a uz pomoć tih mjera postavljali su karantenu i izolaciju za one koji su bili suspektni', naveo je primjer stručnjak.
Kaže i da su takve mjere u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, znači da se pored testiranja i izolacije aktivno traže lanci infekcije kako bi se razbili i kako bi se smanjio ukupan broj ljudi koji će u ovoj situaciji trebati liječničku pomoć jer su resursi ograničeni.
'Smatram da su se ranije trebale poduzeti odlučnije mjere jer vas eksplozivni incidenti zatrpaju te na njih gubite fokus i mogućnost baviti se bitnim stvarima', kaže naš sugovornik.
A što ako se isključi GPS ili ako se u potpunosti isključi mobitel? 'Možete isključiti mobitel, ali onda ste odmah suspektni', kazuje Carić i dodaje da danas mnogo ljudi uopće ne gasi mobitel. Vjeruje da su mobiteli uređaji koje ljudi u pravilu drže uključenima.
'Mislim da na dosta mobitela te geolokacijske čipove ne možete ni isključiti. Možete određenim aplikacijama zabraniti da ga koriste. Bile su čak i neke priče da se može eksterno, pomoću određenih trikova, aktivirati odašiljanje lokacije čak i ako vi to niste napravili', govori nam Carić.
No najvažnije je to da ako vam mobitel upaljen, ne treba vam geolokacija jer vidite na kojoj je baznoj stanici i po prilici znate što se događa, odnosno u ovom slučaju poštuje li netko samoizolaciju.
Jedino ako netko ne ostavi mobitel kod kuće...
'Dok mobitel radi, nemate problem, a ljudi u pravilu ne ostavljaju mobitele doma. Jer je to primarni kanal telefonske komunikacije', pojasnio je stručnjak, istaknuvši da je liberal i protiv orvelijanskih metoda, ali nekada imate trenutke u kojima ovakve metode mogu poslužiti i ne vidi zašto se time - dok traje prijetnja - država ne bi poslužila.
Smatra opasnim to što država voli uzimati prerogative - 'lako ih uzimaju, a teško ispuštaju, što vidimo kod nas, jer država je blokirala cijelu ekonomiju, što ćemo u ovoj krizi iznimno skupo platiti'.
'Nekad trebaju takve mjere i zato plaćate zdravstvo, policiju, vojsku - da budu ovdje kad vam trebaju te da se u miru i dobrim vremenima pripremaju za ovakve situacije', kazao je Carić, dometnuvši sa skepsom - 'ako su ikad bila dobra i ako smo se ikad pripremali'.