Dva doktora, tri mišljenja, često znaju kazati ljudi nakon posjeta bolnicama, a čini se da bitno drugačije nije ni kad su u pitanju druge struke. Podsjetimo, tzv. vijeće za suočavanje s prošlošću jučer je, nakon godinu dana sastanaka i promišljanja, donijelo Dokument dijaloga s preporukama o simbolima i znakovlju totalitarnih režima i drugih pokreta. No može li ustaški pozdrav 'za dom spremni', za koji je i samo vijeće ustvrdilo da je protuustavan, biti u skladu s Ustavom, pitanje je koje je uzburkalo duhove
Sasvim očekivano, dokument je podijelio javnost, izazvao brojne polemike, a u narednim danima osim već jednog izdvojenog mišljenja članova Vijeća možemo očekivati njih još pet.
Najviše prijepora izazvala je činjenica da je Vijeće ustvrdilo ono što se znalo - da je pozdrav 'za dom spremni' protuustavan, ali da ga se s druge strane može koristiti u iznimnim situacijama, odnosno da ga ne bi trebalo ukloniti s obilježja postrojbi HOS-a i moglo bi ga se 'striktno vezati uz događaje na kojima se, na javnim mjestima (uključujući groblja), odaje poštovanje braniteljima koji su poginuli za Republiku Hrvatsku boreći se pod tim insignijama'.
Kako javnost, tako su i ustavnopravni stručnjaci podijeljeni po ovom pitanju.
vezane vijesti
Branko Smerdel tako smatra da ništa ne može istovremeno biti proglašeno protuustavnim i ustavnim.
'Upravo zato dokument osuđuju i lijevi i desni i Vijeće nije ispunilo svoju svrhu. Postignut je truli kompromis i tamo smo gdje smo i bili. Kod nas se Ustav zanemaruje, a ovakav dokument doprinosi njegovom daljnjem zanemarivanju. Godinama tvrdim da bez čvrsto uspostavljenog pravnog sustava nema napretka. Ne može Ustav nekad pasati, a nekad ne pasati. Jasno je da su u raspravi obrađena teška pitanja jer brojni mladi ljudi su se borili u ratu pod natpisom HOS-a i njihov dignitet treba čuvati, ali ne može se ni u tako teškom pitanju kazati da Ustav malo važi, a malo ne važi', kazao je za tportal Smerdel.
Mato Palić smatra da je sam dokument lijepo i uravnoteženo napisan, ali da ima jedan problem – kako ga pravno formulirati.
'Ne znam kako bi se, kada bi se išlo mijenjati nešto, moglo pravno kombinirati tako da na nekom malom teritoriju može egzistirati nešto što nije u skladu s Ustavom. To bi značilo da se na nekom mjestu nešto može primijeniti iako je neustavno. Teško mi je to dokučiti. Kod nas postoji ograničena primjena jurisdikcije na suverenitet, a to su veleposlanstva i konzulati stranih država, što je u skladu s Bečkom konvencijom. Ovo je pak nešto drugo. Kad se radi izuzetak od postojećeg pravnog režima, onda morate imati jak razlog. Stvarno ne znam kako bih to uredio tako da sve pravno štima', istaknuo je Palić, dodavši da bi to bio ustavnopravni novitet kakav u Hrvatskoj ne postoji.
>>> Pupovac: Konzultiram se sa Svevišnjim kako nešto može biti protuustavno i dopušteno
Sanja Barić smatra pak da svi - prije nego donesu nekakav zaključak - trebaju pročitati sve 33 stranice dokumenta i tek onda donijeti mišljenje.
Drži da je riječ o rijetko viđenom kvalitetnom dokumentu, rijetko kvalitetnog sadržaja, teksta i konteksta. Napominje da je neobično rješenje, koje zovemo 'službena tolerancija inače neustavne prakse', ustavnopravno dozvoljeno i to upravo zbog iznimno uskog i vrlo preciznog dosega.
'Ovaj dokument je dragulj humanosti i majstorija mogućeg u nemogućim uvjetima. Svaka stranica, svaka rečenica ima težinu. Dopustite za kraj ovu paralelu - kad čitate Ecovo 'Ime ruže', možete samo letjeti i tražiti kraj tog povijesnog krimića. A možete i čitati sve, prateći uz krimi priču i silne literarno-filozofske digresije, metafore i alegorije.
Ako pristupate Dokumentu dijaloga kao krimiću, gdje samo očekujete kraj, odgovore na vaša pitanja u crno-bijelom spektru, unaprijed ste osudili proces i dokument. Ako ga pak samo čitate, ali cijeli, shvatit ćete. Bez straha, razumljiv je i nepravnicima', zaključila je Barić u svom postu na Facebooku.
