'Uspostavljanju sustava sprječavanja femicida potrebno je pristupiti na iznimno analitičan i sveobuhvatan način koji će uvesti rodno-senzibilizirani pristup, definicije femicida i vrste femicida, uspostaviti prikupljanje široke strukture podataka, kao i specijalizirano tijelo koje će ih obrađivati, predvidjeti intenzivnu međuresornu suradnju te uvesti redovite edukacije. Trenutni prijedlog Kaznenog zakona nije jamstvo da će doći do smanjenja femicida', smatra pravobraniteljica, navodi dnevnik u ponedjeljak.

U tome ju podržava i nevladina ženska scena.

'Slažemo se da je potrebna dorada. Nakon javne rasprave, koja završava ovaj tjedan, radna skupina će razmotriti primjedbe i doraditi ovu odredbu', kaže odvjetnica Una Zečević Šeparović iz inicijative #spasime.

Podsjetimo, nakon niza brutalnih ubojstava žena posljednjih mjeseci diljem regije, pokrenuo se snažan val prosvjeda i aktivizma u kojem su aktivistice, među ostalim, tražile i da femicid postane posebno kazneno djelo, čime bi Hrvatska poslala jasnu političku poruku o tretmanu rodno uvjetovanog nasilja.

Vlada je u konačnici pristala te je premijer Andrej Plenković sredinom rujna predstavio prijedlog novog Kaznenog zakona u kojem je, nakon djela teško ubojstvo, dodan članak "Teško ubojstvo ženske osobe", koji je propisivao da će se onaj "tko ubije žensku osobu koju je već ranije zlostavljao, kazniti kaznom zatvora najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora".

No, u novom prijedlogu Kaznenog zakona koji je 22. rujna upućen u javnu raspravu taj je članak izmijenjen te sada glasi: "Tko ubije blisku žensku osobu, kaznit će se kaznom zatvora najmanje 10 godina ili kaznom dugotrajnog zatvora". U definiciju je, dakle, uvršten uvjet bliskosti, a izbačen je uvjet prethodnog zlostavljanja, piše novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin.