Obavlja li predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović svoju dužnost u skladu s ustavnim ovlastima? Koji su njezini dobri, a koji loši potezi u proteklih godinu i četiri mjeseca otkako je na Pantovčaku? Ima li osobine državnice te što bi mogla i trebala učiniti do kraja svog mandata da pomogne u transformaciji Hrvatske i osvoji drugi mandat? Neka su to od pitanja o kojima smo razgovarali s politolozima dr. Anđelkom Milardovićem i dr. Nenadom Zakošekom te stručnjakom za međunarodno pravo dr. Nevenom Šimcem.

Zakošek: Nije državnica, ali je vješta političarka

Profesor na Fakultetu političkih znanosti, politolog dr. Nenad Zakošek smatra da je prvi dio njezina mandata, baš kao i izborna kampanja, pokazivao kako je predsjednica projekt HDZ-a, čak i Tomislava Karamarka osobno. U tom dijelu mandata glavna deviza bila je osporiti vladu Zorana Milanovića, pokazati njezine slabosti, pripremiti izbornu pobjedu HDZ-a na parlamentarnim izborima. U drugoj fazi odmaknula se od HDZ-a.

'Nakon parlamentarnih izbora, već pri dodjeli mandata, došlo je do manifestiranja neke vrste raskoraka između njezinih postupaka i onoga što je Karamarko očekivao. Insistirala je na interpretaciji da mandat ne može dobiti relativni pobjednik, nego samo onaj tko može dokazati da ima potporu 76 zastupnika. To je bio znak distanciranja od Karamarka. Kasnije je došlo i do promjene stava o fašizmu i antifašizmu, u odnosu na HDZ i Karamarka. U drugoj fazi se gotovo posve distancirala od njih što je bilo jasno vidljivo nakon provedenih konzultacija po padu vlade Tihomira Oreškovića. HDZ i Karamarko računali su da će moći još loviti u mutnom tijekom preslagivanja parlamentarne većine, ali je predsjednica pokazala jasno da to tako neće ići, a prije toga iskazala je jasnu podrškuBorisu Jokiću i kurikularnoj reformi', ističe dr. Zakošek.

Njegov je dojam da je odlučila promijeniti koncepciju djelovanja jer razmišlja o svojoj poziciji unutar političkog sustava, s mislima na idući mandat. Zakošek očekuje da će se Kolinda Grabar-Kitarović ponovno kandidirati, iako nije siguran hoće li opet biti kandidatkinja HDZ-a.

Važno je da ne solira i drži se Ustava

'Ona, čak i da je HDZ ne podrži, ima dobre šanse da svojim populizmom osigura dosta široku podršku. Ta promjena koncepcije njezine uloge važna je jer pretjerano političko svrstavanje predsjednice bilo bi u suprotnosti s duhom Ustava, a i štetilo bi ustavnom poretku. Predsjednica ne može u potpunosti biti nezavisan čimbenik, važno je da ne solira i da ne bude poteza koji su suprotni smjeru hrvatske vanjske politike', smatra politolog Zakošek.

Zamjera joj verbalne ispade, poput onog s 'orjunašima', zbog izrazito populističke komunikacijske strategije ne misli da ima državničko držanje, ali je vidi kao vještu političarku kod koje se jasno vidi faza distanciranja od HDZ-a. Najvažnije je, kaže Zakošek, da se drži ustavnog okvira i ne dozvoli da bude instrument neke određene političke stranke.

'Ne mislim da ima državničko držanje, ne vidim je kao državnicu, ali vidim je kao vještu političarku kod koje se jasno vidi faza distanciranja od HDZ-a. Stipe Mesić i Ivo Josipović htjeli su se distancirati spram Franje Tuđmana, imali su različite koncepcije, ali sve u svemu ne mislim da su bili osobito uspješni predsjednici. Mislim da je i ona sa svojom političkom koncepcijom predsjedničke uloge suprotna ozbiljnoj, državničkoj Tuđmanovoj figuri. Prvi dio mandata, dok je bila bliska HDZ-u, činilo mi se da je to dosad najlošiji predsjednički mandat, ali sad kako se nazire druga strategija, mislim da bi mogla biti na razini Mesića i Josipovića. Predsjednik ne smije biti saveznik određenih političkih snaga i mora naći načina da balansira i zadrži distancu. Ako to Kolinda Grabar-Kitarović uspije osmisliti, ima šansu na kraju biti zapamćena kao predsjednica koja je bila na razini svoje uloge. No, ako njezin populizam eskalira - on obesmišljava distancu, ako ponovno stane uz jednu političku stranku, onda će to biti loše po kvalitetu njezina obavljanja predsjedničke dužnosti', upozorava dr. Zakošek.

Milardović: Zastupa li Hrvatsku ili svoje poslodavce iz SAD-a i NATO-a?

Ravnatelj Instituta za europske i globalizacijske studije u Splitu, politolog dr. Anđelko Milardović naglašava kako je Grabar-Kitarović ubrzala svrgavanje Tomislava Karamarka i potaknula time proces, pokazala mu je da više nisu u istoj igri i okrenula mu leđa.

'To je u politici normalno jer politika ovdje i nije shvaćena kao ljudska, nego više kao vučja djelatnost pa je sasvim logično da političari jedni drugima zabijaju nož u leđa. Nema tu etičkog minimuma ni ljubavi. Za nas je dobro što je tako učinila, a možda će i ona na tome dobiti koji bod. Ubrzala je time procese i to joj je plus', kaže Milardović.

Što se tiče napada na navodne 'orjunaše', Milardović smatra kako je to bila posve neprimjerena reakcija jer ona 'ne može sa sigurnošću reći jesu li to orjunaši, fašisti, Jugoslaveni, ustaše ili najobičniji društveni šljam'. No, njegova temeljna zamjerka predsjednici Republike je to što 'ona na konceptualnoj razini vrluda' – od toga da je dobila izbore na kritici 'regionske politike' do toga da je u posljednje vrijeme više u 'regionu' nego kod kuće'.

'Bila je izišla i s onom pričom o 'uspravnici', a to uopće nije njezina priča nego američka i njoj se već počinje postavljati pitanje čija je ona predsjednica Republike. Zastupa li ona interese RH i interese hrvatskih građana ili svojih 'poslodavaca' SAD-a, Trilaterale i NATO-a? Ona ne vodi državu na suverenistički način nego je više transmisija, kao što je i cijeli naš sustav na neki način podsustav globalnog sustava, s akterima koji provode koncepciju odozgo. Oni nemaju definiranu ni unutarnju ni vanjsku politiku nego samo prenose pravila i politike sustava višega reda, u ovom slučaju Europske unije, SAD-a i NATO-a. Nema mjesta autonomiji i prozirno je kad ona glumata autonomiju jer se i izdaleka vidi da mi nemamo autonomiju niti smo i minimalno suverena država. Druga joj je funkcija održavanje stabilnosti i reda da narodu ne pukne film, da se drži pod kontrolom i ništa više', naglašava dr. Milardović i napominje da je takva cijela hrvatska politička klasa. Zbog toga je uvjeren kako bi se predsjednica Republiketrebala suprotstaviti državi kao državi grupa i slijediti republikansko načelo, a to je vladavina zakona i prava, a ne interesnih grupa.

Predsjednica treba inicirati izbornu reformu

On podržava stvaranje treće hrvatske paradigme, koju zagovara Davor Ivo Stier, i smatra da bi se predsjednica morala uključiti u transformaciju institucija, inicirati hitnu promjenu izbornog zakonodavstva koja je, kaže Milardović, majka svih reformi.

'Ni ona ni cijela politička klasa ne zagovara ovo što zagovara Stier, a ja podržavam, otvaranje treće hrvatske paradigme. Prva je bila stvaranje države, apsolvirana je – država nije upitna, druga je bila ulazak Hrvatske u euroatlantske integracije i to je apsolvirano, a treću tek treba konstruirati, a to je paradigma velikog društva. Ona bi trebala reagirati na dezintegrirajuću paradigmu Zorana Milanovića 'Mi ili oni!' jer je to paradigma prijatelj/neprijatelj, paradigma koja upućuje na građanski rat. Ona treba raditi na integraciji društva, transformaciji institucija, ali ona to ne radi. Mi trebamo inkluzivni model institucija - uključivanje građana u institucije, otvaranje institucija, participaciju građana, transformaciju izbornog sustava. Izborno zakonodavstvo je najveći problem jer je ono zacementiralo ove odnose koji su nastali kao rezultat tranzicije i klijentelističkog kapitalizma', upozorava politolog Milardović, ravnatelj Instituta za europske i globalizacijske studije u Splitu.

Od predsjednice očekuje da daje prijedloge i inicijative te da se založi za hitnu promjenu izbornog zakonodavstva, a njezine savjetnike naziva 'dječjim vrtićem s Pantovčaka'.

'Ona je plaćena za to da s najvišeg mjesta predlaže različite inicijative i projekte, a ne da lamata 'Hollywood-demokracijom' i da sa svojim dječjim vrtićem s Pantovčaka putuje po Hrvatskoj. Ured predsjednice Republike izgleda kao Leteći cirkus Montyja Pythona. Drago mi je da predstavlja sve građane RH i putuje po Hrvatskoj, ali zašto za njom mora ići Ured? Njezino shvaćanje demokracije je 'Hollywood-demokracija', a vrhunac njezine politike je oglašavanje na društvenim mrežama, s čitavim nizom stilskih figura dojmljivosti, dopadljivosti i štosovima koje kreiraju njezini PR-ovci. To prolazi u ovakvoj plitkoj spin-demokraciji. Otvoreno bih je podržao da zagovara strukturne promjene, promjenu izbornog zakonodavstva jer bi se time stvorile pretpostavke za treću paradigmu, za model za razvojnu orijentaciju društva i njegovu integraciju', kaže Milardović.

Šimac: Predsjednica zastupa pozitivno, normalno, lijepo hrvatstvo

Stručnjak za međunarodno pravo i član Komisije HBK-a 'Iustitia et Pax' dr. Neven Šimac zadovoljan je načinom na koji Kolinda Grabar-Kitarović obavlja svoju predsjedničku dužnost i smatra da se uglavnom držala svojih ustavnih ovlasti. On od nje očekuje, prije svega, da se posveti problemu (ne)stabilnosti institucija jer Hrvatska iz jednog izbornog ciklusa u drugi ulazi i izlazi sa 'sječom glava' po ministarstvima, državnim i javnim poduzećima i institucijama. To je za dr. Šimca neprihvatljivo, a ima i konkretne prijedloge za predsjednicu.

'Na nekim područjima koja su izričito u njezinoj nadležnosti, a to je stabilnost institucija, volio bih i bit će mi drago ako se predsjednica ipak pozabavi tom temom. Vidimo da smo kod svake promjene parlamentarne većine žrtva 'sustava plijena'. Mi dajemo mandat 151 narodnoj zastupnici ili zastupniku koji čine Hrvatski sabor, iz kojega će proizići Vlada, i ne dajemo od toga više nikakav drugi mandat. Ne dajemo im mandat da se 'sijeku glave' po ministarstvima, javnim poduzećima, institutima, zavodima, bolnicama, školama, a ta 'sječa glava' čini institucije nestabilnima. Predsjednica treba jamčiti stabilnost institucija i bilo bi dobro kad bi ona na tom području poduzela inicijativu školovanja za javni menadžment', kaže dr. Šimac.

Uspostava obrazovnog sustava za javnu i državnu upravu, a zatim i zapošljavanje tih kadrova onemogućila bi da stranke tretiraju državni sustav kao svoj plijen. Šimac upozorava da je javni menadžment stubokom različit od privatnog menadžmenta i da se pogriješilo primjenom anglosaksonskog modela stvaranja agencija koja su od ministarstava učinila kosture.

'Državna uprava mora se konsolidirati i na tom području mislim da predsjednica ima i dužnost i pravo inicirati reforme. Moramo školovati znalce javne uprave koji će se voditi javnim interesom i općim dobrom te njima povjeriti sva bitna kadrovska mjesta. Kadrovi u državnoj i javnoj upravi morali bi biti mirni od velikih promjena parlamentarnih većina. Ta mjesta traže posebna znanja koja se kod nas ne podučavaju – potrebno je podučavati javnu upravu kao poseban posao, zanat i poziv te na sva kapetanska mjesta postaviti one koji su završili to obrazovanje', naglašava dr. Šimac.

Pozitivna bilanca

U usporedbi s njezinim prethodnikom dr. Ivom Josipovićem koji je 'bio inteligentan čovjek i sveučilišni profesor, ali je učinio nekoliko krupnih šteta na račun hrvatske države i hrvatskog naroda', Kolinda Grabar-Kitarović, prema Šimčevom viđenju, zastupa 'pozitivno, lijepo i normalno hrvatstvo'.

'Kad se sjetimo Josipovićevog govora u Sarajevu gdje je izjednačio krivnju Hrvatske i Srbije za rat u BiH, pa govora u Knessetu gdje je ovaj mali narod optužio da još uvijek gaji neku guju u njedrima i pri tome izričito govorio o ustaštvu koje je u Hrvatskoj posve marginalno, gotovo nepostojeće pa kad se sjetimo njegove crvene zvijezde i kape s crvenom zvijezdom kao kape slobode i ljubavi, a koja je bila i kapa strahota i zločina, posebno na koncu rata, onda moramo ustanoviti da predsjednica nije ni slučajno učinila nikakvu pogrešku u tom smislu i da je zastupala pozitivno, normalno, lijepo hrvatstvo. Nije išla za optuživanjem vlastitog naroda i guranjem tog jadnog naroda u ustaški kliše koji nikad nije ni bio većinski ni pretežit. Jasno je ukazala na to da je Hrvatska uvijek bila antifašistička. Hrvatska je prva imala antifašističke ustanke u Istri, još 1921. i 1922. godine', ističe dr. Šimac i dodaje kako je ukupna bilanca predsjedničinog dosadašnjeg mandata vrlo pozitivna te ju je pozvao da na konkretnom području stabilnosti institucija nametne temu i postigne da se u kadrovima za sva vodeća mjesta u javnom sektoru imenuju školovani ljudi.

'Neće stranke odmah izgubiti svoj plijen, ali postupno ćemo doći do promjene', zaključio je dr. Šimac.