'Nesagledavanje cjeline, nego fokusiranje obnove na pojedinačne zgrade doprinijelo je tome da je izostala sustavna obnova naselja u Zagrebu', rekla je Bunjevac za HRT, dodaući da su sve arhitektonske udruge i organizacije davale primjedbe na sve inačice Zakona o obnovi te prvog programa mjerama. -

'Tražili smo da se uspostavi jedinstveni, opći, cjeloviti sustav obnove zapuštenog građevinskog fonda u cijeloj Hrvatskoj i da se provede u fazama, najprije u Zagrebu i okolici. Sad vidimo da taj sustav, koji ne postoji, nedostaje i kod obnove na Banovini', poručila je Bunjevac.

Godinu dana nakon potresa nagomilao se cijeli niz problema, smatra Bunjevac, jer u startu nije uspostavljen sustav koji bi ih jedinstveno rješavao.

'Nužno je da se naprave programi obnove naselja, ne samo pojedinačnih kuća. Mi smo ponudili koncept obnove naselja, koji ćemo ga danas prezentirati ministru. Nužno je da se cijele cjeline naselja obnavljaju u isto vrijeme, s istom organizacijom. Nadam se da Hrvatska neće graditi Potemkinova sela koja će biti zgodna za slikanje na televiziji. Želimo obnovu i revitalizaciju života u svim pokrajinama', istaknula je.

Kasni i obnova objekata u državnom vlasništvu, koje su pod izravnom ingerencijom države.

'Mi kao struka već godinama imamo problema s javnom nabavom za koju smatramo da nije dobro postavljena u provedbi Zakona o javnoj nabavi. Davali smo niz sugestija za unapređenje tog sustava', kazala je arhitektica.

'Znamo kako seizmički dobro graditi i kakva treba biti ta buduća gradnja. Ako govorimo o cijeni sigurne gradnje, ona je takva kakva je. Tržište čini svoje. Mi ne možemo u projektiranju nabijati cijene, ali mi ne znamo tko će biti izvođači', dodaje.

Država ako želi izvršiti obnovu, naglasila je Bunjevac, mora osigurati redovito plaćanje svih faza izvođenja radova.