KOMENTAR HELENE PULJIZ

Predsjednica ima najviše koristi od Mostovog otezanja

03.12.2015 u 08:21

Bionic
Reading

Postizborje još uvijek nije iznjedrilo mandatara Vlade. Ako se ispune najave mostaša o nastavku pregovora do daljnjega, a nemamo razloga vjerovati da će oni brzo donijeti odluku o priklanjanju jednoj strani i odustajanju od velike koalicije - novu Vladu još mjesecima nećemo imati. Uskoro ćemo znati i hoće li se novi saziv Hrvatskog sabora uopće konstituirati i izabrati predsjednika, a kako svatko ima svoga kandidata i nema dogovora o imenu, možda bi bilo najbolje da za privremenog šefa parlamenta izaberu Mirka Raškovića, zaslužnog za to što je i DORH postao jedan od važnih faktora u formiranju parlamentarne većine, pa da se i okruni ova mučna postizborna trgovina

Iz stranačkih središnjica SDP-a, HDZ-a i Mosta, iz mračnih zakutaka hotela na zagrebačkoj periferiji razgovori i pregovori sele se konačno i na Markov trg, a za to vrijeme na Pantovčaku mogu trljati ruke jer su proceduralne i političke zavrzlame omogućile jačanje uloge i moći predsjednice Republike. Od Mostovog otezanja pregovora predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u ovom trenutku ima najviše koristi jer joj je pružena prilika, utemeljena u Ustavu RH, da se nametne kao, kako je to volio reći njezin prethodnik Stipe Mesić, faktor stabilnosti. Mora joj se priznati da ona, za sada, tu šansu mudro koristi.

Iako su politički kuloari prije samih izbora i prvih dana nakon izbora brujali o tome da će ona sigurno, kao relativnom izbornom pobjedniku, mandat za sastavljanje Vlade dodijeliti svom donedavnom stranačkom šefu Tomislavu Karamarku, to se nije dogodilo. Zbog njezinih predizbornih izjava koje su ukazivale na to da nije proučila Ustav i ovlasti koje joj on daje, ali i otvorene podrške HDZ-u u početnom dijelu izborne kampanje, bilo je opravdanih strahovanja da ćemo u postizborju imati velikih problema s predsjednicom i njezinom ulogom u formiranju nove Vlade. Predsjednica je, u međuvremenu, očito dobro proučila i Ustav i zakone te ih se odlučila čvrsto držati, poslavši jasnu poruku da ona mandat neće dati nikome tko joj ne može dokazati da ima parlamentarnu većinu.

Valja zabilježiti i to da je počela slušati glas javnosti jer smo svjedočili njezinom naglom povlačenju iz predizborne kampanje kad su zaredale kritike da srlja u uništenje predsjedničkog autoriteta sudjelovanjem u kampanji na strani svojih dojučerašnjih stranačkih sudrugova. To joj je omogućilo da se mirno pripremi za ovaj interregnum, premda se prije izbora nije znalo s koliko ćemo se zavrzlama morati suočiti. Iskoristila je i priliku da konačno ispuni svoje obećanje o doniranju sredstava koja su joj pripala kao naknada za izbornu kampanju pa je s liste mogućih prigovora zbog neispunjavanja obećanja skinula barem jedno važno pitanje. No, kako to obično biva, niz dobrih poteza pokvarila je slučajem doktorat, premda nije isključeno da će poslušati glas javnosti i zamrznuti svoj studentski status dok je predsjednica Republike.

U igrama oko formiranja vlasti u ovoj se fazi predsjednica Kolinda Grabar Kitarović dobro snalazi. Strategija iscrpljivanja protivnika za koju se odlučio Most i ustrajavanje HDZ-a na neformiranju velike koalicije sa SDP-om, s Mostom ili bez njega, predsjednici su otvorili široko polje igre – odluka o tome hoćemo li uskoro na nove izbore u njezinim je rukama. Čak bi joj se mogla ispuniti i želja da formira Vladu jer Ustav nalaže da predsjednica, ako Vlada ne bude sastavljena, imenuje privremenu nestranačku vladu i istodobno raspiše prijevremene izbore za Hrvatski sabor. To može učiniti i dok traju konzultacije – drugi krug samo što nije krenuo, a već je najavljen i treći koji bi se održao do Božića.

Ako se do Božića ništa bitno ne promijeni i pregovarači ostanu na postojećim pozicijama, tako bismo mogli dobiti i 'Kolindinu vladu' jer postojeća tehnička vlada Zorana Milanovića ne bi mogla nastaviti s radom kad se raspišu novi izbori. Bila bi to vlada stručnjaka (kakvu zaziva Most), a teško bi se formirala jer bi njeni ministri i zamjenici ministara na pozicijama bili samo dva, tri mjeseca, dok se prema novim izborima ne dogovori nova Vlada RH. Ukoliko bi neka zvučna imena pristala sudjelovati u toj privremenoj predsjedničinoj vladi, to bi donekle oslabilo propagandnu poziciju Zorana Milanovića u mogućoj novoj izbornoj kampanji, veliko je pitanje bi li koristilo Tomislavu Karamarku, a Boži Petrovu bi sigurno koristilo jer on cijelo vrijeme zaziva 'vladu stručnjaka'.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i vođa Mosta Božo Petrov sve ovo vrijeme imaju istovjetnu političku poruku – poziv na zajedništvo. U demokratskom sustavu zajedništvo može značiti sve i ne mora značiti ništa. Zajedništvo kao, uvjetno rečeno, politički program nisu izmislili ni Kolinda Grabar Kitarović ni Božo Petrov, ono je posuđeno iz pobjedničke izborne kampanje Baracka Obame i, prema brojnim američkim političkim analitičarima, upravo je zajedništvo (unity) omogućilo Obami da osvoji Ameriku i s godinama posve umrtvi republikansku opoziciju.

Je li predsjedničino i Petrovljevo zajedništvo slučajno i do koje mjere je ono podudarno, tek ćemo vidjeti. Činjenica jest da se upravo zahvaljujući načinu na koji Petrov i Most igraju svoju postizbornu igru predsjednici pružila sjajna prilika da se emancipira od Karamarka i HDZ-a, da legitimno priprema proceduralne zamke za Milanovića, a da pri tome ni u jednom trenutku ne mora dovoditi u pitanje svoj predsjednički autoritet, te da se iz faktora nestabilnosti u kratkom roku preobrazi u faktor političke stabilnosti.