Sociolog s Fakulteta političkih znanosti Dražen Lalić smatra da je Hrvatska podjeljenija nego što je bila prije dvije godine, a politički analitičar Ivan Rimac s Pravnog fakulteta u Zagrebu kaže da, bilo zajedništva i društvu ili ne, na takav ishod predsjednica nije nikako utjecala.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u spomenutom je intervjuu poručila da je zajedništvo počelo dominirati u javnom diskursu. 'Nema više onih uvreda, onih ponižavanja, nema podjela. Počeli smo se konačno fokusirati na egzistencijalna pitanja, a ne na ideološka. To je bio jedan od mojih temeljnih ciljeva', ustvrdila je predsjednica. Smatra da je politički diskurs puno drukčiji, postoji veće poštovanje prema institucijama. Doduše, priznala je da, nažalost, još ima govora mržnje u našem društvu iako vjeruje da se netolerancija smanjila.

Lalić se ne slaže s takvom prezentacijom ostvarenja hrvatske predsjednice i vjeruje da je Hrvatska stubokom podijeljena po brojnim linijama - ideološkoj, sportskoj, kulturnoj, po filmu, po poklanjanju čokoladica djeci… 'Osobno Grabar Kitarović ne doživljavam kao predsjednicu svih građana Hrvatske. Ona je predsjednica hrvatske desnice. Puno argumenata mogu dati za to. Integracija hrvatskog društva znači integraciju svih građana Hrvatske, a što Srbi mogu reći nakon afere s čokoladicama ili navijači Hajduka nakon izjave o orjunašima', kaže Lalić.

Milanović i Karamarko zamaglili sliku

Ni Rimac ne dijeli predsjedničin entuzijazam kad je riječ o njezinu radu i promicanju navodno višeg stupnja zajedništva u društvu. Kaže da je teško reći ima li više ili manje zajedništva jer nitko to nije provjeravao u egzaktnim brojkama.

'Prije, ali i tijekom njezina mandata dva glavna aktera, Zoran Milanović i Tomislav Karamarko, bila su u konstantnom sukobu pa je dojam da je Hrvatska podijeljena bio izuzetno velik. Što se tiče samog dojma je li Hrvatska podijeljena, ima ambivalentnih stavova. U nekim sferama i oko nekih tema pokazuje se snažna podijeljenost građana, dok kod drugih nije tako. Međutim, u svim tim elementima ne vidim nikakvo djelovanje predsjednice', naglašava Rimac.

Lalić ide i dalje u kritici predsjednice. 'Ona živi u svojoj bjelokosnoj kuli na visokom brdu, a naši ljudi žive većinom u stanovima napravljenim za vrijeme socijalizma ili kućama koje su sami napravili od bloketa', kaže Lalić, koji smatra da je predsjednica Grabar Kitarović najzorniji primjer toga da se kod nas svijet politike odvojio od svijeta života. Napominje da ona može govoriti što hoće, ali samo treba pogledati što se događalo u dvije godine njezina mandata što se tiče ideoloških, povijesnih i socijalnih podjela u društvu.

'Ona je vjerojatno uvjerena u ono što govori jer živi u svom svijetu. A ulizice i pripuzi oko nje, oni joj tepaju. Često mi sliči na predsjednicu razreda. Kada je pitalo tko će biti predsjednica razreda, ona ili on, svejedno je, digla je ruku', slikovit je Lalić koji dodaje da razredu zapravo nije stalo tko će biti predsjednik.

Rimac: Pokazuje neozbiljnost koja iritira

Rimac ne smatra da je predsjednica u pravu kada govori da je došlo do pada razine netolerancije u društvu.  'Mislim da je to posljedica kontrole medija, a ne stvarnih promjena u društvu. U sferi medija, kulture i obrazovanja podjele su postale mnogo žešće nego što su bile', mišljenja je profesor Rimac. Smatra da predsjednica u mnogo elemenata pokazuje krajnju nekompetentnost za osnovne postulate onoga što bi predsjednik trebao raditi.

'A pored toga pokazuje u ponašanju svojevrsnu neozbiljnost koja iritira u vidu toga kako nas zastupa u inozemstvu i kako se uopće ponaša. U nekim elementima to izgleda kao svojevrsna narodnjačka zabava, a ne stvarno obavljanje vrlo odgovorne javne dužnosti', oštar je Rimac. Ne vjeruje da će predsjednica u ostatku mandata promijeniti stil rada već ćemo se više mi priviknuti na nju. 'Ali činjenica jest da se u nekim postulatima to privikavanje kosi s osnovnim postulatima kako bi javni dužnosnici trebali obavljati svoj posao', poručuje Rimac.

Lalić: Ekonomske ispred ideoloških podjela

Lalić smatra da bi trebalo provesti detaljno istraživanje o podjelama u hrvatskom društvu. 'Na prvi pogled čine se najsnažnijima ideološke podjele, mada su ekonomsko-socijalne izraženije, pa bi recimo bilo zanimljivo vidjeti podjele na one koji su prikačeni na državni proračun i one koji nisu', poručuje Lalić koji dodaje da bi predsjednica tu mogla pitati iz prve ruke Božu Petrova i svoje HDZ-ovce koji su upravo uhljebili veliki broj ljudi.

Naposljetku Lalić kaže da su brojnih događaji u posljednje dvije godine označili snažne podjele u društvu. Naglasio je djelovanje bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, zatim niz prosvjeda oko različitih tema. 'Samo u posljednjih nekoliko dana nekoliko je različitih manjina napadnuto. Neka pita predsjednica ove što su dobili po glavi je li zajedništvo postignuto', zaključuje Lalić.