Tijekom posjeta Švedskoj u drugoj polovici ožujka predsjednica je poručila tamošnjim Hrvatima kojih je, prema hrvatskim izvorima, između 35.000 i 40.000, da su potrebni Hrvatskoj koja 'stari i umire', a sličan je poziv uputila i u ponedjeljak u Irskoj, u koju se iseljava najveći broj novih iseljenika, onih koji su zemlju napustili u proteklih nekoliko godina.

Hrvatska zajednica u toj zemlji već broji oko 12 tisuća članova i raste svakodnevno. Predsjednica Grabar Kitarović smatra da je na vlastima u Zagrebu da osiguraju njihov povratak i kvalitetu života kakvu imaju u tim bogatim zapadnim zemljama. Iluzorno je očekivati da Hrvatska nešto tako može ponuditi povratnicima. Pozivi su logični jer su brojke poražavajuće, Hrvatsku je u godinu dana napustilo čak 82 tisuće ljudi.

No odgovore na pitanje što konkretno Hrvatska nudi useljenicima, kako privlači iseljenike da se vrate i kako im pomaže prilikom povratka u zemlju da se snađu, potražili smo u Središnjem uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kojem je na čelu Zvonko Milas.

Iz Ureda odgovaraju da s ciljem olakšavanja procesa integracije u hrvatsko društvo povratnika/useljenika daju i sve potrebne informacije i svu potrebnu pomoć u rješavanju pravnih i drugih birokratskih pitanja. Pomoć se odnosi na niz savjeta iz zdravstvenoga, mirovinskoga i invalidskog osiguranja, o poreznim olakšicama za hrvatske povratnike/useljenike, o carinskim povlasticama prilikom povratka i useljenja, o priznavanju inozemnih srednjoškolskih i visokoškolskih svjedodžbi i diploma te o postupku stjecanja prava vlasništva nad nekretninama u Republici Hrvatskoj i druge papirologije s kojom će se susresti prilikom povrataka u Hrvatsku. To uključuje i izravnu pomoć mentora/savjetnika u prvim koracima integracije povratnika/useljenika u hrvatsko društvo.  

Ciljaju na studente

Da bi privukli iseljene Hrvate u zemlju, potiču povezivanje hrvatskih gospodarstvenika izvan Republike Hrvatske i njihovih udruga s gospodarstvenicima i udrugama u Republici Hrvatskoj te rade na unaprjeđenju poslovnih veze s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Znatna pomoć daje se osobama kojima hrvatski jezik nije materinji jezik s ciljem olakšavanja komunikacije, navode iz Ureda za Hrvate izvan domovine.

Tvrde da su u posljednjih pola godine, što se poklopilo s vremenom otkako je aktualna vladajuća garnitura na vlasti, napravljeni značajni iskoraci vezani uz olakšavanje povratka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. U prvom redu ističu da je omogućeno usavršavanje hrvatskog jezika, rješavanje dvostrukog oporezivanje te se radilo na programima studentske razmjene i povećana kvota za studiranje na Zagrebačkom sveučilištu. Tvrde i da mladim useljenicima pomažu pri pronalasku zaposlenja.

Programom učenja hrvatskog jezika na sveučilištima u Hrvatskoj nastoje poticati povratak iseljenih Hrvata i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku te očuvanje hrvatskog jezika izvan granica Republike Hrvatske, dok programom potpore hrvatskim zajednicama u iseljeništvu imaju za cilj očuvanje hrvatskog jezika, kulture i identiteta, kao i razvijanje suradnje s hrvatskim iseljenicima i njihovim udrugama.

Nakon tečaja jezika - ostaju

Iz Ureda navode da interes za povratkom u posljednje vrijeme jača, unatoč tome što se popularizacijom odlazaka iz Hrvatske stvara negativna slika. Primjerice, 2011. godine vratile su se 8.534 osobe, dok je 2015. godine ta brojka bila  11.706. Broj povratnika u stalnom je porastu. Vjeruju da će za 2016. brojke biti još veće. Od 2011. do 2015. u Hrvatsku se, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, uselilo 50.215  osoba.

'Vraćaju se pripadnici svih generacija – studenti, umirovljenici, ali ono što najviše veseli je sve veći broj obitelji s djecom. Riječ je o ljudima u zreloj dobi od 30 do 50 godina koji žele da im djeca rastu u Hrvatskoj. Većem interesu za životom u Hrvatskoj pomogao je i ulazak u EU', tvrde u Uredu.

U domovinu se, navode, najviše Hrvata vraća iz Njemačke i Austrije, iz SAD-a i Kanade te Australije i Južne Amerike. Posebno su zanimljive južnoameričke zemlje iz kojih u Hrvatsku dolazi treća i četvrta generacija mladih ljudi koje interesira učenje hrvatskog jezika, no nakon boravka u RH odluče i ostati', poručuju iz Ureda za Hrvate izvan Hrvatske.