Nakon što je prije tri mjeseca Maja Čavlović s mjesta savjetnice za obranu i nacionalnu sigurnost otišla u fotelju predstojnice Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost pozicija je ostala prazna. Izvjesno je da će na nju doći Vlado Galić. Informaciju iz Ureda predsjednice nisu ni potvrdili ni demantirali.

Riječ je o čovjeku zbog čijeg imenovanja na savjetničku funkciju negoduju nevladine organizacije koje su bile u centru Galićeva zanimanja krajem 90-ih. Naime 1998. i 1999. odvijala se legitimna špijunska akcija Kameleon pod palicom Hrvatske izvještajne službe (HIS) i tadašnjeg šefa te službe Miroslava Tuđmana. Akcija je kao cilj imala praćenje aktivnosti međunarodnih institucija u Hrvatskoj, UNHCR-a, misije ECCM-a, OUN-a, OESS-a…

No SIS, tadašnja vojno-obavještajna služba kojoj je na čelu bio Galić, 'ispod žita' je nastavila nadzor, ali ne subjekata obuhvaćenih navedenom špijunskom akcijom, već civilnih nevladinih organizacija poput Hrvatskog helsinškog odbora, Glasa 99 i civilnog dijela OESS-a.

Riječ je o kraju 1999., kada je umro prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman te je izgledna bila smjena vlasti u Hrvatskoj, do koje je i došlo početkom 2000. godine. Navodni cilj ovog nezakonitog djelovanja SIS-a na čelu s Galićem bilo je osigurati to da HDZ ne izgubi na izborima.

Špijunska afera ipak je izbila u javnost, a novi premijer, SDP-ov Ivica Račan osnovao je posebno povjerenstvo zbog toga. To je rezultiralo pokretanjem vojnog stegovnog postupka protiv Galića i njegovih šest kolega iz SIS-a. Postupak nikada nije okončan jer je 2003. došlo do obustave zbog zastare.

Galić, kao vrstan analitičar, nije otišao iz sustava. Nakon afere radi na Vojnom učilištu te je predavao predmet Nacionalna sigurnost, a potom se priključuje timu za obranu generala Ante Gotovine. Upravo se ondje imao priliku obračunati s Hrvatskim helsinškim odborom jer se u njihovo ime na klupi za svjedoke u Haagu pojavio Žarko Puhovski, nekadašnji predsjednik HHO-a. On je kao dokaz u korist tužiteljstva iznio podatke o broju ubijenih Srba i uništenih objekata u vojno-redarstvenoj akciji Oluja, za koje se ispostavilo da su zapravo mnogo manji. Podaci HHO-a su odbačeni kao dokaz protiv Gotovine.

Nakon toga o Galiću se malo zna sve dok ga nije 2013. u orbitu ponovno lansirao tadašnji šef HDZ-a Tomislav Karamarko. Galića je postavio za šefa tek oformljenog HDZ-ovog odjela za analitiku, kao jednog od ključnih ljudi koji bi stranci trebali donijeti pobjedu na predstojećim izborima. Na tu ga je poziciju ugurao Milijan Brkić, tada šef izbornog stožera HDZ-a.

Dolaskom Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a Galićev utjecaj se smanjuje s obzirom na to da je Plenković razmontirao četiri velika odjela u stranci, među kojima je bio i Galićev odjel za analitiku, koje je Karamarko oformio.

Njegovo imenovanje savjetnikom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović tako se može gledati i u svjetlu čestih razmimoilaženja na relaciji Pantovčak – Banski dvori jer Plenkoviću njegove usluge očito nisu trebale.

52-godišnji Galić rođen je u mjestu Crne Lokve kod Širokog Brijega u BiH. Bio je pripadnik specijalne postrojbe Zrinski 1. hrvatskog gardijskog zdruga. Prema registru branitelja, u borbenom sektoru proveo je 718 dana, a u neborbenom nešto više od tisuću.