Riješiti 1,3 milijuna predmeta nije malo, količina rada koju suci ulažu je uistinu velika, i ne može se osporavati da je to odličan rezultat, rekao je Dobronić.

Međutim, kada se radi o tako velikoj količini predmeta, po logici stvari to znači da se svakom pojedinačnom predmetu može posvetiti manje vremena pa to dovodi do pada kvalitete sudskih presuda.

"To je glavni razlog zašto treba smanjiti tako veliki broj predmeta”, poručio je Dobronić.

Najteža je situacija na prvostupanjskim sudovima, općinskim i trgovačkim, dok je na županijskim sudovima znatno bolje.

Slično je, kaže Dobronić, i na Visokom trgovačkom sudu koji ima znatno manje zaostataka nego prije, a dobro rade i upravni sudovi.

Istaknuo je kako se na Vrhovnom sudu smanjuje broj predmeta, naročito u građanskom odjelu.

Zadovoljan je brojem parničnih, ovršnih i drugih spisa koji se rješavaju, ali to se ne odnosi i na predmete starije od 10 godina, u koje treba uložiti znatno više vremena i energije.

„U predmetima starijim od sedam godina smo doista znatno lošiji od ostalih zemalja EU-a”, priznao je Dobronić.

Predsjednik Vrhovnog suda ocijenio je da su 2020. i 2021. bile sasvim solidne godine po broju riješenih predmeta, podsjetivši da se tada radilo u otežanim uvjetima pandemije i potresa.