'Položaj Srba u Hrvatskoj nije unaprijeđen, nego je u nizu aspekata i unazađen. To posebno vrijedi za nivo tolerancije i cijeloga seta prava koja su se počela ostvarivati za vrijeme ulaska u Europsku uniju', zaključak je Izjave o pravima Srba u Hrvatskoj, koja je usvojena na trećoj Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća 13. veljače 2018. u Zagrebu, piše Jutarnji list
“Izjava” predstavlja popis zahtjeva političkih predstavnika Srba, odnosno Srpskog narodnog vijeća, upućenih Vladi Andreja Plenkovića, a zbog nekih mogla bi izazvati nove političke napetosti, piše Jutarnji list.
Ukupno je predočeno trinaest zahtjeva. Srpsko narodno vijeće, između ostalog, zahtijeva da 'institucije srpske zajednice, posebno SNV i Zajedničko vijeće općina (ZVO), moraju dobiti status manjinskih samouprava, u skladu s njihovim posebnim osnivačkim izvorištima - dokumentima s međunarodnim karakterom, Erdutskim sporazumom i Pismom namjera'. Naglasak je na terminu 'moraju', koji je ultimativan.
vezane vijesti
Gotovo identična inicijativa 2010. izazvala je političku buru, kada je tek zahvaljujući amandmanu Vesne Pusić u posljednji tren spriječeno da se kroz izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina provuče i odredba da srpsko ZVO na području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema dobije pravnu osobnost.
Da je u Saboru prošao prijedlog tadašnje Vlade Jadranke Kosor, to bi značilo formiranje neke nove teritorijalne jedinice u Hrvatskoj temeljene na jednonacionalnom, manjinskom principu, međutim, Vesna Pusić i HNS dobili su podršku SDP-a, a kasnije i HDZ-a, i inicijativa je odbačena.
