Ako ste očekivali mjesece dvoboja, uzbudljivu političku akciju i briselske moćnike koji 'vitlaju noževima' kako bi osigurali vodeće poslove u Europskoj uniji nakon europskih izbora, mogli biste biti razočarani, piše Politico, predviđajući da će doći do neuobičajeno ranog konsenzusa oko preferiranih imena za čelne pozicije
Iako ništa nije uklesano u kamenu, obrisi dogovora očekuju se na neformalnoj večeri za čelnike bloka 17. lipnja, reklo je osam europskih dužnosnika i diplomata za Politico.
U obrisima se naziru konture Njemice Ursule von der Leyen na čelu Europske komisije, Portugalca Antónija Coste kao predsjednika Europskog vijeća, Maltežanke Roberte Metsole kao šefice Europskog parlamenta i Estonke Kaje Kallas kao šefice vanjske politike. 'Kucnite u drvo, ali ovaj put stvari bi mogle ići relativno brzo', rekao je dužnosnik EU-a, dodajući da do službenog dogovora vjerojatno neće doći dok se čelnici ponovno ne sastanu 27. i 28. lipnja.
Optimizam vezan uz brzinu dogovora dijelom se temelji i na smanjenom utjecaju francuskog predsjednika Emmanuela Macrona nakon velikog izbornog poraza; uoči izbora Bruxelles je vrvio glasinama da on razmatra alternative za Von der Leyen. Uz rat u Ukrajini i mogući povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, Europa si ne može priuštiti nestabilnost, no ovako brz konsenzus zabrinjava neke diplomate. 'Što više optimizma vidim, postajem nervozniji', rekao je jedan od dužnosnika.
Europska pučka stranka, koja ostaje najveća politička snaga nakon europskih izbora, želi osigurati Von der Leyen novi petogodišnji mandat. Socijalisti, druga najveća skupina u EU parlamentu, žele preuzeti Europsko vijeće, a bivši portugalski premijer Costa predvodi utrku za nasljednika Charlesa Michela.
Međutim Costinu kandidaturu može zakomplicirati to što je osumnjičen u istrazi o trgovini utjecajem, a taj slučaj zasad je obavijen velom tajne. On je u svibnju odgovarao na pitanja javnog tužitelja i ponovno inzistirao na svojoj nevinosti. Mnoštvo europskih metropola ne vidi taj postupak kao prepreku za njegovu poziciju u Bruxellesu, ali moguće je da će mu se protiviti Nordijci jer žele potaknuti kandidaturu socijalističke danske premijerke Mette Frederiksen.
Najviše neizvjesna je pozicija šefa europske vanjske politike. Estonska premijerka Kallas, kao istočnoeuropska liberalna i nacionalna čelnica, bila bi gotovo idealan izbor za liberale dok biraju nasljednika Josepa Borrella. Najlakše bi pak trebao proći novi mandat od dvije i pol godine trenutnoj predsjednici EU parlamenta, pučanki Roberti Metsoli.
Ali konačnu riječ o ovoj odluci ima sam Parlament, a ne čelnici EU-a. Također, čak i ako Europsko vijeće brzo postigne dogovor oko čelnih pozicija, pitanje je hoće li Parlament već 18. srpnja izglasati Von der Leyen za novi mandat na čelu Komisije. Treba joj 361 glas, a iako je njezina sadašnja koalicija osvojila 400 mjesta, stranački dužnosnici upozoravaju da barem 10 posto zastupnika možda neće glasati za nju.
Politico je izvijestio i o tome da je aktualni šef Vijeća Charles Michel u razgovorima s čelnicima EU-a predložio isključivanje Von der Leyen sa sastanka 17. lipnja, na kojem će se raspravljati o podjeli pozicija. Podsjeća se da između Michela i Von der Leyen postoji 'ogorčeno rivalstvo', možda najbolje prikazano skandalom Sofagate u Turskoj.
'Države članice su sve više iritirane ulogom Charlesa Michela u procesu odabira predsjednika Komisije', rekao je jedan od diplomata, dodajući kako se čini da je on vođen čisto osobnim motivima. Ipak, na Michelu je da odluči tko se može pridružiti večeri s čelnicima, s obzirom na to da je sastanak 17. lipnja neformalni samit. Neki smatraju da Michel želi biti sljedeći visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku. 'Ako je želi eliminirati iz sobe, trebao bi eliminirati i sebe', rekao je diplomat EU-a za Politico.