Politolog Berto Šalaj, s Fakulteta političkih znanosti, slaže se da je odaziv razočaravajuć, a uzroci su - kako kaže - višestruki.

'Jedan je opća činjenica da su izbori za Europski parlament i u drugim državama izbori od drugorazrednog političkog značenja, ali onda opet kad pogledate prosjek Europske unije, on je puno viši nego što je u Hrvatskoj. Osim toga, imamo problem što su ti izbori došli neposredno, dakle manje od dva mjeseca, nakon parlamentarnih izbora, gdje smo se svi potrošili, kako političke stranke, tako i mediji, tako da smo svi za to odgovorni. Političke stranke naravno najviše, jer nisu pokazale građanima koja je to neposredna veza između izbora za Europski parlament i kvalitete njihovih života', rekao je Šalaj u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog".

Dio problema vidi i u medijima, pri čemu su neki slali krivu poruku o EU izborima. 'Na sam dan izbora u jednim dnevnim novinama osvanuo je naslov 'Izaberite koga šaljete na plaću od 7.850 eura'. Dakle, to je bila temeljna poruka, a zapravo je poruka trebala biti, bez obzira kakav je odaziv bio, naših 12 zastupnika će otići tamo, pa potrudimo se da izaberemo najbolje. Odaziv je jako loš, mi generalno moramo razmišljati o demokratizaciji našeg političkog sustava, ovo je bilo jedno vrlo neugodno i negativno iskustvo', istaknuo je politolog.

Evo tko ide u Europski parlament: 8 starih i 4 nova zastupnika

'Svaki put se o Europskim izborima priča kao sudbonosnim, kao da će odrediti ishod političke budućnosti EU-a, a drugo je da se uvijek predviđa neka vrsta potresa i tektonskih poremećaja u smislu da će doći do porasta ekstremne desnice, a vidimo da će to biti politics as usual, da će najvjerojatnije opet biti velika koalicija pučana, socijaldemokrata i liberala. I to je nešto što je ljudima vrlo predvidljivo i ne mogu se nekako u tome pronaći', rekao je politolog Jakov Žižić, s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Smatra da su europske izbore zaobišli nezadovoljni birači, te da su glasovali samo oni koji su lojalni svojim političkim opcijama. 'Naravno tu su opet HDZ i SDP bez premca, jer oni imaju najlojalnije, najvjernije biračko tijelo', kazao je Žižić.

Šalaj je rekao da su rezultati izbora očekivani. Zanimljivo je kako je izlaznost utjecala na raspodjelu mandata. 'HDZ je dobio tek nešto više od 12.000 glasova više nego 2019., a sada je dobio šest mandata, a 2019. je dobio četiri mandata. SDP je zadržao četiri mandata i to je za njih relativni uspjeh, ali poraz na parlamentarnim izborima utjecat će na njihovu budućnost. Što se tiče Možemo, ako ih kompariramo sa zadnjim izborima za EP, onda je uspjeh neupitan, tada su bili ispod 2 posto, sada su uzeli mandat, ali ako kompariramo postotak s postotkom na parlamentarnim izborima, pa i nekim očekivanjima da bi se mogli boriti za drugi mandat, onda to je relativni neuspjeh. Čini se da im je lista generacije Z koju je predvodila Nina Skočak oduzela jedan dio glasova. Mostu mjesto u Europskom parlamentu očito nije suđeno, i na prošlim izborima su ostali na oko 4 četiri posto. Oni već duže vrijeme imaju strukturni problem, a taj problem je da niti HDZ, niti ljevica ne žele koalirati s njima. Mene njihov neuspjeh nije previše iznenadio', kazao je Šalaj.