Prema podacima Hrvatske liječničke komore, u nas je 2215 obiteljskih liječnika, ali dvojbena je to brojka, objašnjava dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM). "Već sada radi oko 160 doktora koji su stariji od 65 godina, 200 timova primarne nema liječnika, a oko 660 doktora je pred mirovinom", kaže ona.

Primarna ginekologija i pedijatrija, što navodi dr. Krolo, također su u nepovoljnoj situaciji, prosjek godina liječnika je 54, odnosno 55 godina kod pedijatara, pri čemu je starije od 60 godina 30 posto ginekologa te čak 38 posto pedijatara primarne. Nedostatak mladih stručnjaka država evidentno nastoji sanirati planom specijalizacija koji je pojačan za primarnu zdravstvenu zaštitu idućih pet godina. No, mlade treba, poručuje dr. Krolo, privući uvjetima da se odluče za rad u ovim strukama te dijelu zdravstva.

"I bez 'korone' već godinu dana upozoravamo na to da se opstruira provođenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti te da moramo stimulirati mlade doktore da uđu u primarnu. Urušavamo se jer se nije reagiralo na vrijeme. Promjenama Zakona htjeli smo privući mlade liječnike, a ne možete ih privući plaćom doma zdravlja. Relativno smo mogli s privatnim ordinacijama, ali ni to nije zaživjelo te je to problem s kojim će se suočiti svaki budući ministar" govori dr. Krolo dodajući kako obiteljski liječnici odlaze i u prijevremenu mirovinu jer su demotivirani. S druge strane, nema motiva za ulazak mladih liječnika u primarnu.

Administrativni dio posla, telefonski kontakti, mailovi pacijenata itd. svakodnevica su koja će na jesen biti zahtjevnija, a pacijentima primarna zdravstvena skrb još teže dostupna. Iz KOHOM-a su poručili da nas uz epidemiju na jesen čeka i gripa, uz turiste i izbjeglice, a uz veliko administrativno opterećenje očekuju se i novi preventivni programi, piše u srijedu Večernji list.