Potpora za ulazak Hrvatske u europodručje izvrstan je znak za njezino visokoeurizirano gospodarstvo i ojačat će njezinu otpornost na krize, izjavio je u petak premijer Andrej Plenković uoči drugog dana samita čelnika EU-a
Čelnici država članica EU-a u petak će podržati preporuku o ulasku Hrvatske u europodručje, što je predzadnji korak u procesu odlučivanja. Zadnji korak bit će usvajanje triju zakonodavnih prijedloga o ulasku Hrvatske, što će se dogoditi na sastanku Vijeća za ekonomiju i financije 12. srpnja i od 1. siječnja sljedeće godine euro će biti službena hrvatska valuta.
'Današnji dan samita vrlo je važan za Hrvatsku koja će postati 20. članica, što je strateški cilj moje vlade', rekao je Plenković po dolasku na samit. Rekao je da je hrvatsko gospodarstvo visokoeurizirano, da je 50, 60 posto zajmova i štednje u eurima, da 70 posto turista u Hrvatsku dolazi iz zemalja europodručja i dvije trećine trgovinske razmjene obavlja se s europodručjem.
'Tako da je to naš prirodni put, ali odluka koja će biti danas donesena je zaslužena', rekao je Plenković. Istaknuo je da će članstvom u europodručju Hrvatska biti pripremljenija za odgovore na razne krize poput energetske, krize hrane, inflatornih pritisaka i slično, kao što je članstvo u EU-u pružilo bolju zaštitu u pandemiji covida-19.
Europska komisija za energetsku krizu sada je pripremila novi plan RepowerEU za smanjenje ovisnosti EU-a od ruskih fosilnih goriva.
'Vjerujemo da će zajedničko djelovanje na razini EU-a kroz RepowerEU, kao i ostale stvari koje trebamo zajedno raditi, dokazati da je uloga EU-a i uloga države nezaobilazna u vrijeme krize kako bi se pomoglo našim građanima, radnicima, poduzećima', rekao je Plenković.
Plenković je također izrazio zadovoljstvo jučerašnjom odlukom Europskog vijeća o dodjeli kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji te uvjetno Gruziji te vrlo snažnom porukom koja je upućena Bosni i Hercegovini da bi uskoro mogla dobiti kandidatski status.