Cijepljenje protiv koronavirusa u Hrvatskoj u travnju se konačno zakotrljalo, ali ne bez sporadičnih problema uzrokovanih lošom organizacijom i nepovjerenjem u AstraZenecu. Bez obzira na sve, predsjednik Vlade Andrej Plenković najavljuje da će do početka srpnja u Hrvatskoj biti cijepljeno 55 posto odrasle populacije
'Poruka županima je da se organiziraju i mobiliziraju svi resursi kako bismo mogli cijepiti između 17 i 20 tisuća ljudi dnevno te tako do ljetne sezone imati cijepljenih 1,6 milijuna ljudi', kazao je Plenković prije koji dan.
Prema službenim podacima nacionalnog Stožera civilne zaštite zaključno s 22. travnja, utrošeno je 746.878 doza, a cijepljene su 593.972 osobe. Prvom dozom cijepljeno je 438.706 osoba dok je drugom dozom cijepljeno 152.906 osoba. Za 2360 osoba nema podataka kojom dozom su cijepljene.
Kad je postavio ambiciozan cilj o broju cijepljenih za početak srpnja, Plenković je vjerojatno ciljao na to da 1,6 milijuna ljudi bude cijepljeno barem jednom dozom cjepiva jer se cilj - potpuno cijepljenje s dvije doze - nema nikakve šanse dosegnuti.
Hrvatska je po dinamici cijepljenja daleko od svjetskog vrha, a ne stoji dobro ni unutar Europske unije, koja je i sama imala problema i suočila se s nizom kritika zbog tromosti u organizaciji tog procesa. Čak i u takvoj Europskoj uniji, nakon što se mučila s nabavom cjepiva u prvom kvartalu ove godine, zbog čega se spominju i moguće tužbe protiv AstraZenece te istoj tvrtki otkazuju daljnje narudžbe, Hrvatska je na začelju kolone s tek 14,09 posto cijepljenih od ukupnog broja stanovnika.
Iako priče o brzini i načinu na koji je Izrael cijepio velik broj stanovništva već lagano ulaze u legendu, ta država nije najbolja ako se gleda ukupan postotak cijepljenog stanovništva. Ispred Izraela su prema podacima portala ourworldindata.org Sejšeli i Butan. Sejšeli su cijepili 67,55 posto stanovništva barem jednom dozom, a Butan njih 62,12 posto.
Izrael je dosad uspio barem jednom dozom cijepiti 61,73 posto stanovništva. Ipak, ta država ima 8,66 milijuna stanovnika dok Sejšeli (97.000) i Butan (771.000) imaju znatno manje populacije. Slijede Ujedinjeni Arapski Emirati s 51,33 posto stanovništva pa Ujedinjeno Kraljevstvo s 48,66 - uspješnim procesom cijepljenja premijer Boris Johnson dokazuje stanovništvu da je izlazak iz Europske unije bio pravi potez. Čile je najuspješnija južnoamerička država s 40,89 posto cijepljenih u ukupnom broju, a Sjedinjene Američke Države imaju već 40,20 posto cijepljenih.
Od europskih zemalja najbolja je Mađarska jer je cijepila 35,40 posto stanovništva. Mađarski premijer Viktor Orban u petak je obećao da će do idućeg tjedna cijepiti više od 40 posto stanovništva. Srbija, u kojoj se cijepljenje usporilo posljednjih tjedana, ima 27,46 posto cijepljenih.
Cijela Europska unija cijepila je 19,94 posto stanovništva. Iznad prosjeka Europske unije su Finska (25,82), Litva (21,83), Estonija (21,82), Njemačka (21,40), Belgija (21,31)... dok su na dnu Europske unije Latvija (10,50) i Bugarska (7,68). Hrvatska je ispod prosjeka Europske unije s 14,09 posto cijepljenih, u društvu s Rumunjskom, koja stoji nešto bolje i cijepila je 14,56 posto stanovništva. Susjedi Slovenci cijepili su 18,63 posto stanovništva.
Izdvojimo još i to da je Rusija cijepila 7,21 posto, a velika Indija 7,95 posto stanovništva. Podataka za Kinu po ovom kriteriju nema.
Prema podacima o broju primijenjenih doza cjepiva protiv Covida-19 na 100 ljudi unutar određene populacije, najuspješniji je Izrael, slijede Sejšeli i Ujedinjeni Arapski Emirati. Izrael je dao 119,78 doza, Sejšeli 118,93, a Ujedinjeni Arapski Emirati 100,10 po glavi stanovnika. Najuspješnija južnoamerička država je Čile sa 70,85 doza na 100 stanovnika, a Ujedinjeno Kraljevstvo izvrsno stoji, kao i Sjedinjene Američke Države. Ujedinjeno Kraljevstvo neznatno je bolje sa 64,69 naspram američkih 64,57 doza na 100 osoba.
Od europskih zemalja najbolje stoje Mađarska i Srbija. Obje zemlje cijepe stanovništvo cjepivima zapadnih proizvođača te ruskim Sputnjikom i kineskim cjepivima. Mađarska je dala 50,44, a Srbija 46,09 doza na 100 stanovnika.
Prosjek Europske unije je 27,23 doze na 100 stanovnika.
Iznad prosjeka su Litva s 30,20, Austrija s 29,13 i Španjolska s 28,87 doza. Njemačka je potrošila 28,24 doze na 100 stanovnika, Italija 26,91, a Francuska 26,22. Naši susjedi Slovenci su na 26,15 doza.
Hrvatska se sa 17,69 doza nalazi u društvu između Mongolije s 19,44 doze i Brazila sa 16,02. Od zemalja Europske unije Hrvatska je bolja od Latvije, 12,24, i Bugarske, 9,74.
Rusija i Kina, koje izvoze svoja cjepiva diljem svijeta, nisu potrošile velik broj doza kod kuće. Kina je tako utrošila 14,19, a Rusija 11,53 doze na 100 stanovnika.
Prema dinamici brzine cijepljenja u proteklih tjedan dana, vodeći je od zemalja s nešto većom populacijom Urugvaj, a slijede s 1,15 doza na 100 stanovnika Bahrein (1.02), UAE (0,89), SAD (0,88) i Katar (0,80). Mađarska je u svjetskom vrhu s 0,75 doza na 100 stanovnika u proteklih tjedan dana. Hrvatska je na 0,36 doza na 100 stanovnika u društvu Slovačke, koja je na 0,38 doza, i Srbije, koja je nešto usporila proces cijepljenja s 0,33 doze.