Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade u četvrtak našalio se čestitajući svim ministrima što su danas na okupu u Banskim dvorima. Osvrnuo se na Strategiju energetskog razvoja koja će se usvojiti, napominjući da je dobro što se ide prema što većem udjelu obnovljivih izvora energije. O povećanju minimalne plaće rekao je da ona sada iznosi 3000 kuna, a predlaže se da od 1. siječnja 2020. iznosi 3250 kuna neto. To znači da će se u mandatu ove Vlade minimalna plaća ukupno povećati za 100 eura, što je bez presedana u povijesti hrvatskih vlada
Po pitanju rebalansa proračuna, zahvalio je onima koji su jedan dio svojih sredstava raspodijelili drugim resorima. 'Ovaj rebalans ostaje u okvirima planiranih rashoda - to je poruka pouzdanosti, predvidljivosti i ozbiljnosti rada ove Vlade', kazao je Plenković.
Četvrti paket porezne reforme povlači za sobom porezno rasterećenje od 2,4 milijarde kuna, što znači ukupno u mandatu ove Vlade devet milijardi kuna. To je omogućilo veći standard i potrošnju, a time i rast poreznih prihoda, rekao je premijer.
'S ovim paketom nastavljamo našu politiku koja je pridonijela gospodarskom rastu', kazao je Plenković.
Državni proračun za 2020. predviđa realni rast BDP-a od 2,8 posto, a za iduću godinu 2,5 posto.
'Činjenica je da se smanjuje stopa nezaposlenosti, idemo prema cilju od 6,3 posto 2022. godine. Smanjenje javnog duga jedna je od ambicija u okviru strategije uvođenja eura; do kraja godine trebali bi biti na 71.5 posto, što je izrazito ubrzano i jača naš međunarodni financijski položaj', kazao je Plenković.
S obzirom da se ne ide na smanjenje PDV-a na 24 posto, povećava se fiskalni kapacitet za 1,8 milijardu kuna kako bi se izašlo ususret rashodnovnoj strani, za povećanje mirovina i plaća, zaključio je predsjednik Vlade.
Proračun za 2020.
Ministar financija Zdravko Marić objavio je da su, prema projekciji za 2020. godinu, ukupni prihodi državnog proračuna 145 milijardi kuna, a rashodi su 147,3 milijarde, što znači da planirani manjak iznosi 2,152 milijarde kuna ili 0,5 posto BDP-a.
Vlada s današnje, 187. sjednice u saborsku proceduru šalje rebalans proračuna za ovu godinu te prijedlog proračuna za iduću godinu, paket zakonskih prijedloga kojima definira četvrti krug porezne reforme te usvaja uredbu o minimalnoj plaći.
Takav dogovor postignut je u srijedu poslijepodne nakon sastanka koalicijskih partnera u Vladi te dogovora s HNS-om u vezi s koeficijentima u prosvjeti. Tako je, uz već najavljeno povećanje osnovice plaća državnim i javnim službenicima i namještenicima u idućoj godini po formuli '2+2+2 posto' dogovoreno da nova uredba o koeficijentima bude donesena do konca lipnja iduće godine, a ako tako ne bude onda bi se išlo na povećanje koeficijenata za dva posto u prosvjeti te još neke potplaćene resore, pri čemu je za sada izrijekom spomenuta još policija.
Marić: Najveći rast u proračunu za 2020. bilježe dvije stavke - mirovine i plaće
Marić je prethodno istaknuo kako u nacrtu proračuna za 2020. dvije stavke bilježe najveći rast - mirovine i plaće.
'Nije to ni nerazumljivo, jer su to ujedno i dvije stavke koje imaju najveću zastupljenost u proračunu: mirovine su ove godine na razini od oko 41 milijarde kuna, za iduću godinu planiramo dodatnih 1,7 milijardi kuna s obzirom na efekt prijenosa indeksacije iz ove godine, priljeva novih umirovljenika i nove indeksacije. S druge strane imamo efekt plaća, odnosno rast osnovice u tri navrata po dva posto', rekao je.
Prema njegovim ranijim najavama, rebalansom će uz ostalo osigurati dodatnih 900 milijuna kuna za mirovine zbog njihove veće indeksacije, čime će ukupni izdaci za mirovine u ovoj godini porasti sa 40,1 milijardu kuna na 41 milijardu kuna.
Također će se povećati i iznos za plaće s obzirom na ranije dogovoreni rast plaća '3+2 posto' u ovoj godini, a s obzirom da mnoga ministarstva nisu imala osigurana sredstva za tih dva posto ta će se sredstva pronaći internim preraspodjelama. Najvećim dijelom će se potrebna sredstva naći na uštedama na kamatama, najavio je nedavno Marić.
Uz prijedloge rebalansa za ovu i proračuna za iduću godinu, Vlada je u saborsku proceduru uputila i devet zakonskih prijedloga kojima definira četvrti krug porezne reforme, a koji bi stupili na snagu s početkom iduće godine.
Iako je važećim odredbama Zakona o PDV-u predviđeno smanjenje opće stope tog poreza s početkom iduće godine s 25 na 24 posto, Vlada najnovijim izmjenama odustaje od tog smanjenja.
vezane vijesti
U sustavu poreza na dohodak je, uz povećanje osnovnog osobnog odbitka s 3.800 na 4.000 kuna, najavljeno i porezno rasterećenje rada mladih odnosno umanjenjem obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina života, a za 50 posto za one od 26 do 30 godine života.
Uz već spomenuto odustajanje od smanjenja opće stope PDV-a, Vlada u sustavu PDV-a od početka iduće godine najavljuje sniženje stope tog poreza za ugostiteljstvo s 25 na 13 posto.
Planira se uz ostalo i olakšati poslovanje poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna.
Izmjenama Zakona o porezu na dobit bi se prag ostvarenih prihoda za plaćanje tog poreza po stopi od 12 posto podigao s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Stopa poreza na dobit tako od 18 posto tako ostaje za one koji ostvare godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna.
Uz te zakonske izmjene, u setu poreznih zakona su i izmjene u sustavu posebnih poreza na bezalkoholna pića te na motorna vozila, kao i izmjene zakona o trošarinama, o fiskalizaciji, o administrativnoj suradnji te Općeg poreznog zakona.
