imala utjecaj i na našu regiju

Preminula bivša američka državna tajnica Madeleine Albright

23.03.2022 u 19:47

Bionic
Reading

Umrla je bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, objavila je u srijedu njezina obitelj

Albright je umrla u dobi od 84 godine od raka, objavila je obitelj na Twitteru.

Madeleine Albright rođena je 1937. godine, a bila je prva žena na poziciji državne tajnice Sjedinjenih Američkih Država. Bila je ključna osoba u administraciji Billa Clintona i vodila je vanjsku politiku SAD-a u razdoblju nakon Hladnog rata. Rođena je u Pragu 15. svibnja 1937. godine kao Marie Jana Korbelová, prenosi N1.

Nakon što je bila američka ambasadorica pri UN-u, u drugom mandatu Billa Clintona bila je šefica diplomacije, zagovarala je širenje NATO-a i poticala na intervenciju na Balkanu kako bi se prekinuli genocid i etničko čišćenje.

Aktivna na Balkanu

Možda su najzapaženiji bili njezini napori u vezi stanja na Balkanu, a bila je ključna u vezi intervencije na Kosovu 1999. kako bi spriječila genocid nad etničkim Muslimanima od strane bivšeg srpskog čelnika Slobodana Miloševića.

Raspad komunističke Jugoslavije na nekoliko neovisnih država, uključujući Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju, 1990-ih je izazvao divlja krvoprolića nezabilježena na kontinentu od Drugog svjetskog rata. Izraz “etničko čišćenje” postao je sinonim za Bosnu, gdje su srpske snage lojalne Miloševiću pokušale stvoriti zasebnu državu protjerivanjem nesrpskog civilnog stanovništva.

  • +12
Madeleine Albright Izvor: EPA / Autor: MARTYN HAYHOW

Intervencija na Kosovu

Clintonova administracija nije intervenirala sve do masakra u Srebrenici 1995., kada su Srbi ubili 8000 muslimanskih muškaraca i dječaka, što je dovelo do Daytonskog mirovnog plana uz posredovanje SAD-a. Ali kada je Milošević tada pokušao svoj etnonacionalistički plan premjestiti na Kosovo, Clintonova administracija okupila je koaliciju kako bi ga spriječila.

Albright je optužila Miloševića da stvara “užas biblijskih razmjera” u svojoj želji da iskorijeni grupu ljudi – muslimansku većinu na Kosovu. U Washingtonu je u to vrijeme bila izložena žestokim kritikama, a neki su zračne napade NATO-a nazivali “Albrightinim ratom”.