Za taj Kalmetin kopernikanski obrat doznali smo iz njegovog razgovora s novinarima Novog lista.

'Hrvatska je ranije i kod komercijalnih banaka dobivala kredite uz kamatu od tri do četiri posto, a danas je kamata narasla na 12 ili 13 posto. Pod takvim uvjetima ne isplati se dalje graditi i očekujem da će se neki ugovori raskidati, a neki projekti prolongirati na najmanje šest godina', izjavio je prometni ministar Božidar Kalmeta

Kalmeta prešućuje, ali predsjednik HNS-a Radimir Čačić ističe da su europske financijske institucije (EBRD, EIB) uvjetovale davanje povoljnijih kredita HAC-u poništenjem tendera vrijednih milijardu kuna jer se nisu poštivali europski standardi postupaka javne nabave. HAC i Kalmeta očito na to nisu bili spremni.

Gospodarski strateg SDP-a Slavko Linić u izjavi za tportal ističe da je Kalmetin zaokret logičan jer je kapital na međunarodnom tržištu naprosto postao preskup za Hrvatsku, i to zbog prezaduženosti, netransparentnosti u javnoj nabavi, mita i korupcije.

'Hrvatska vlada na čelu s bivšim premijerom Ivom Sanaderom i sadašnjom premijerkom Jadrankom Kosor izgubila je kredibilitet i povjerenje financijskog tržišta. Politika ima utjecaj na europske financijske institucije i to su, na neki način, političke banke, a jasno je kako politika misli da Hrvatskom vladaju mito i korupcija', naglašava Linić.

Dodaje i da je zbog gubitka kredibiliteta na financijskom tržištu aktualnoj vladi uskraćena mogućnost za dobivanje kredita na 15, 20 i više godina, a upravo su to rokovi koji omogućavaju ulaganje u infrastrukturu.

HAC je planirao i tražio novac za gradnju novih 108 kilometara autocesta, vrijednih oko devet milijardi kuna. Prije kriznih rebalansa proračuna najavljivano je ulaganje u izgradnju i održavanje cesta od čak 44 milijarde kuna do 2015. godine.