Tportal je u posjedu očitovanja DIP-a saborskom Odboru za izbor, imenovanjai upravne poslove, iz kojeg proizlazi da Vresk ne ispunjava svoje dužnosti sukladno zakonu i poslovniku DIP-a, što bi značilo da postoji zakonski temelj za njegovo razrješenje. Predsjednik Odbora Ante Sanader (HDZ) potvrdio je da je očitovanje DIP-a stiglo u Sabor i najavio da će se predmet Vresk naći na dnevnom redu Odbora nakon 15. siječnja, kada počinje redovna parlamentarna sezona.

To, međutim, još uvijek ne znači da će Vresk stvarno i biti maknut iz DIP-a, u čijem radu ne sudjeluje još od svibnja. Dva su razloga za sumnju: slučaj je proceduralno veoma kompliciran jer za državne dužnosnike zakonom nije predviđen institut bolovanja, a Vresk je bivši HSS-ovac koji je na svoj drugi po redu osmogodišnji mandat u DIP-u izabran na prijedlog Kluba zastupnika HDZ-a 2015., kada je HSS-om predsjedaodanašnji HDZ-ov saveznik Branko Hrg.

Upitan namjerava li se u Saboru založiti za ostanak Vreska u DIP-u, Hrg za tportal u srijedu kaže da 'ne vidi nikakvog razloga da se uopće u to miješa'. Bez političke zaštite, put Vreskovu razrješenju, ako članovi Odbora tako zaključe, širom je otvoren. Doduše, ne zbog afere Hypo, kako je to zahtijevao HSP 1861 Dobroslava Parage, već iz sasvim prozaičnog razloga - nerada. 
458151,455810 ,455709,441030'Vresk ne sudjeluje na sjednicama Povjerenstva'

Predsjednik DIP-a Branko Hrvatin potpisnik je kratkog očitovanja u kojem piše da Vresk ne sudjeluje na sjednicama Povjerenstva, u donošenju odluka Povjerenstva i obavljanju svih ostalih poslova iz djelokruga rada Povjerenstva. Dodatno, Hrvatin informira Odbor da je Vresk izvijestio kako iz zdravstvenih razloga nije u mogućnosti sudjelovati u radu Povjerenstva te je dostavio medicinsku dokumentaciju koju DIP prosljeđuje Odboru.

Zdravstveno stanje Josipa Vreska, konkretno njegov skočni zglob, već se ranije razmatralo na sjednici Odbora za izbor i imenovanja kao tijela koje utvrđuje razloge za razrješenje članova DIP-a prije isteka mandata. U DIP-u za tportal naglašavaju da su oni Odboru samo iznijeli činjenicu da Vresk ne sudjeluje na sjednicama, a zdravstvene razloge koje iznosi kao razlog nesudjelovanja DIP ne može provjeravati. To, očito, ne može činiti ni saborski Odbor, zbog čega je njegov član Nenad Stazić ustvrdio da bi oni mogli uvažiti samo mišljenje liječničke komisije da je kod Vreska nastupila trajna nesposobnost, ali da se neće baviti 'stanjem njegova skočnog zgloba'.

Dužnosnicima nije propisano bolovanje, radno vrijeme, godišnji odmor... 

Trajna nesposobnost propisana je, naime, kao jedan od šest kriterija po kojima članovi DIP-a mogu biti razriješeni. Drugi kriterij je upravo neispunjavanje dužnosti u skladu sa zakonom i Poslovnikom o radu Povjerenstva, što Hrvatin nije izričito naveo u očitovanju, ali je poruka upravo takva. Što, dakle, činiti s Vreskom koji je navodno (privremeno) nesposoban za rad još od svibnja 2016., a državni dužnosnici formalno ne idu na bolovanje - baš kao što im zakonom nije propisano ni radno vrijeme, ni godišnji odmor, ali ni prekovremeni sati i ostali instituti iz ugovora o radu za obične smrtnike?

Silvano Hrelja (HSU), potpredsjednik Odbora za izbor i imenovanja, podsjeća da većinu u Odboru ima vladajuća većina koju, doduše, čini i Most, dakle stranka koja se u jeku predizborne kampanje založila za to da Vresk što prije odstupi s dužnosti, a danas upire prstom na moćnijeg svjedoka iz afere Hypo, ustavnog suca Mlakara. Hrelja kaže da oporba u Odboru može uprijeti iz svih snaga da se Saboru predloži Vreskovo razrješenje, no 'ako ga oni hoće štititi, onda oni ne mogu ništa'.

'Bolje i da je blamaža, nego da se ništa ne odluči'

'Ako je predsjednik DIP-a dao minimum naznaka za to da državni dužnosnik ne ispunjava svoje obaveze i da institut spriječenosti za rad nije adekvatno pokriven, Saboru bi trebalo predložiti razrješenje. A što će Sabor napraviti, to je na njemu - ne bi bilo prvi put da je saborski odbor nešto predložio, a da je Sabor izglasao drukčije', konstatira Hrelja.

Što se tiče utvrđivanja nesposobnosti za rad, Hrelja kaže da će se o tome raspravljati. 'Najgore je stvari stavljati pod tepih. Zatražili smo dodatno očitovanje i sad bi trebalo donijeti neku odluku; nema nikakvog smisla tražiti još nešto novo. Bolje i da je blamaža, nego da se ništa ne odlučuje; pa 'ajmo poslije mijenjati propise', kaže Hrelja.

Nužne zakonske promjene

Predsjednik HSU-a smatra da bi trebalo mijenjati zakon o državnim dužnosnicima na način da se onim dužnosnicima koji su izabrani u drugoj rundi putem Sabora, dakle ne izravno saborskim zastupnicima, odrede mehanizmi i bolovanja i opoziva i same njihove (ne)funkcionalnosti. No što je s krajnje zdvojnim situacijama za same zastupnike, poput onih kada su Ivo Sanader Branimir Glavaš u zatvoru primali saborske plaće?

'To je posebna priča, nije vezana uz bolovanje. Ne moramo sve situacije predvidjeti, ali možemo, recimo, pet, umjesto nijedne. Mi inače ne mislimo da zakon može definirati sve životne situacije, ali to ne može nijedan zakon. Treba nadograđivati zakonodavstvo, ne davati previše na važnosti pravilnicima ministara da uređuju po svom nahođenju, nego prionuti izmjenama i dopunama kad se uoči nova životna situacija. Odnosi u društvu se mijenjaju i treba ići ukorak s vremenom', napominje Hrelja.

Kronologija slučaja Vresk

Vreskovim razrješenjem s dužnosti člana DIP-a okončala bi se proceduralna saga praćena brojnim nedoumicama koja je započela otkrićem tportala iz travnja 2015. da su trojica Hrvata - Davorin Mlakar, Danijel Ropuš i Josip Vresk - upetljana u aferu Hypo, s tim da je Mlakar ustvrdio da nikad u životu nije primio mito. Potom je otkriveno da su se Mlakar i Vresk lažno predstavljali.

Stranka HSP 1861 zatražila je od DIP-a da razriješi Vreska, temeljem navoda da je priznao primanje mita. Nenadležni DIP proslijedio je taj podnesak Ustavnom sudu, izvješćujući ga da je Vresk izvijestio Povjerenstvo kako zbog bolesti ne može obavljati svoju dužnost. Na poziv Suda da se očituje, Vresk je u kolovozu potvrdio da zbog teže bolesti ne sudjeluje u radu DIP-a i donošenju odluka. Sud je od Povjerenstva  zatražio očitovanje o tome postoji li zakonski razlog za Vreskovo razrješenje, a u DIP-u su konstatirali da oni ne utvrđuju postojanje razloga za prijevremeno razrješenje člana DIP-a.

'Palpatorna bolest desnog skočnog zgloba'

Ustavni sud potom je od DIP-a tražio medicinsku dokumentaciju o Vreskovoj bolesti, u kojoj je Vresku dijagnosticirana 'palpatorna bolest desnog skočnog zloba', a kako to nije teža bolest, razlog Vreskova nerada ostaje nejasan. Sud je zaključio da nije jasno je li Vresk na bolovanju, pa je od DIP-a zatražio izvješće o poduzetim mjerama uz provjeru Vreskova zdravstvenog stanja ili drugih razloga zbog kojih ne radi.

Hrvatin je izvijestio da Vresk u radu DIP-a ne sudjeluje od 18. svibnja te da kao državni dužnosnik nije morao otvoriti bolovanje, nakon čega je Ustavni sud predmet Josipa Vreska proslijedio u Sabor, točnije Odboru za izbor i imenovanja na daljnje postupanje.