Sve čemu se Danci sada čude po Hrvatskoj našim ministarstvima domaći poljoprivrednici pokušavaju objasniti posljednje tri godine. Zašto na primjer naš Herbioplus ne smije od svoje biomase proizvesti pelete?
Preživjeli su Petra Čobankovića, koji je zabranio sve sorte industrijske konoplje osim one jedne koja je izumrla, dočekali Europsku uniju s kojom smo dobili cijelu listu različitih konoplji, i na koncu da Tihomir Jakovina napravi jedino što je mogao, propiše kako se uzgaja ova kultura, ali isključivo za hranu. Ostalo, tone i tone biomase moraju se baciti. Zato što proizvođače blokira Rajko Ostojić, ministar zdravlja, koji se ovih dana pravi važan, kao da ga se ne tiče jedna od najapsurdnijih priča kojom se ova Vlada može pohvaliti.
Nego, hrvatski investicijski ciklus samo što nije počeo. Već pet mjeseci traje nam Zakon o strateškim investicijama, ali još moramo neke sitnice izmijeniti da omogućimo velikim ulagačima da ostvare svoje naume i u Hrvatskoj pokrenu projekte. Najavljuje to i dolazak danskih investitora, koji su nam ovih dana ustalasali poljoprivredu, nesvjesni pogodnosti koje im nudimo s obzirom na to da, prema njihovim riječima, planiraju 20 milijuna kuna uložiti u uzgoj i preradu industrijske konoplje u Požeškoj kotlini. Problem je to što većinu njihove proizvodnje naša draga Vlada smatra drogom.
Neka se smire još malo, jer Zakon o strateškim investicijama za ovako rijetko viđene goste nudi niz pogodnosti, koje je Janu Lundu Larsenu, Peteru Kjær Knudsenu i Kennethu Sørensenu, u utorak, na 1. april, prenijela pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić. Kad jednom dobiju tako povlašten status kao što je strateški investitor, Danci će uživati u posebnim uvjetima za dobivanje koncesija, povoljnijim obavezama od ostalih investitora i dinamici njihova izvršenja, a o obavezama prema upravnim tijelima da ni ne govorimo. Zakon o strateškim investicijama Vladi Republike Hrvatske i njezinim resornim ministarstvima, u ovom slučaju Ministarstvu poljoprivrede, omogućuje da ovako vrijedne ulagače čuvaju kao oko u glavi, pogotovo jer njih gotovo i nema od donošenja tog zakona lani u listopadu.
'Naša je zamisao ta da zasijemo industrijsku konoplju na 200 hektara zemljišta u vlasništvu naših kooperanata i da urod u cijelosti iskoristimo. To znači sjeme, ali i cijelu dobivenu biomasu, dakle stabljiku, korijen, listove. Od njih želimo proizvoditi i druge proizvode, ne samo prehrambene', govorili su Danci, očito ne shvaćajući prednosti koje im omogućava Zakon o strateškim investicijama.
Uhvatili su se odredbe Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga, koji dopušta upotrebu industrijske konoplje isključivo za prehrambene, medicinske, veterinarske, znanstveno-istraživačke i nastavne svrhe. Bune se zato što im Ministarstvo poljoprivrede smije izdati samo dozvolu za prehrambene proizvode pa sve one silne stabljike moraju zaorati u tlo. A koliko je te biomase, pokazala su i nedavna istraživanja na VGUK-u u Križevcima, da se ovisno o različitoj gnojidbi konoplje dušikom može dobiti i do 34,5 tone biomase po hektaru. Te su količine moguće u slučaju uzgoja biljke radi stabljike i vlakana. Proizvođačima sjemena, dakle za hranu, ostaje oko pet-šest tona biomase po hektaru.
Čuli su Danci negdje da se od vlakana industrijske konoplje dobivaju najkvalitetnije užadi, jedra, tkanine, što traju stotinama godina (kao što dokazuju naše folklorne nošnje), cerade, vatrogasna oprema i crijeva, najfiniji papir. Da su najpoznatije automobilske industrije već uvidjele prednosti plastike od konoplje, da se od nje pravi beton, izolacija, papiri (slikarski, filter, cigaretni). Drvenasti dio stabljike može se sprešati u pelete i koristiti za gorivo u pećima.
Ispada da sve to zna i ministar Tihomir Jakovina, ali što to vrijedi kad su droge u nadležnosti ministra zdravlja Rajka Ostojića. Jakovina je u nekoliko navrata od Ostojića tražio da sredi svoj zakon protiv droga, što nam je glasnogovornica potvrdila i pismeno i usmeno telefonom. Jakovinino je ministarstvo samo lani izdalo 32 rješenja za uzgoj industrijske konoplje na 107 hektara, a ove se godine očekuje učetverostručenje tih površina na 456 hektara iako je izdana samo jedna dozvola više. Interes za ovom kulturom još je veći, jer je podnijeto 65 zahtjeva.
Pomnožimo broj hektara koji će se ovih dana zazelenjeti Hrvatskom sa spomenutih pet-šest tona biomase koja ostane na onim poljima gdje se industrijska konoplja uzgaja radi sjemena. To je 2.280 tona, najmanje, koliko ćemo ove godine baciti.
Dakle, po tim rješenjima rade deseci poduzetnika u Hrvatskoj i ove godine siju dvostruko više površina industrijskom konopljom nego što ih tek obećavaju Danci, a nisu zaslužili ni približan Vladin tretman kao ti strani 'strateški investitori'. Štoviše, naši poduzetnici, poput Josipa Plaveca, direktora Herbioplusa, koji kod Velike Gorice već sije industrijsku konoplju na više od 40 hektara i proizvodi niz prehrambenih proizvoda, već godinama govori isto što i Danci ovih nekoliko dana. Plavec se nedavno i tportalu potužio da u ministarstvima naprosto nitko ne razumije koliko on svoje korisne sirovine mora baciti.
U telefonskom razgovoru Plavec nam je rekao da bi od svoje biomase već ove godine rado napravio pelete za grijanje. 'Velika je šteta što to još uvijek ne mogu. Naši dobavljači sjemena iz inozemstva uopće ne razumiju kad im kažemo što se ovdje događa', ponavlja nam Plavec isto što govori već tri godine.
