Obiteljski zakon koji je trebao zaživjeti od prvog dana tekuće godine, nakon silnih polemika, rasprava i kritika, dorada, dopuna i izmjena, i dalje je na čekanju. Radi se o tako masivnom zakonu sa 555 članaka, da će netko uvijek na njega imati primjedbi, a na propuste u ovom zakonu ukazuje se sa svih strana već mjesecima. Amandmane na dijelove zakona koji se tiču uređenja odnosa vanbračnih zajednica objavile su tako na konferenciji za novinare i udruge Autonomna ženska kuća Zagreb u suradnji sa Ženskom mrežom i Centrom za ženske studije
Ni Obiteljski zakon koji je na snazi od 2003. ne provodi se kako treba, i to mu je uza sve propuste najveća zamjerka, slažu se svi stručnjaci, kao i u tome da je u takvoj situaciji donošenje novog potpuno nerazumna taktika.
'No Zakon je prošao prvo čitanje u Saboru, uskoro ide na drugo i mogao bi uskoro biti i usvojen. Zato i upozoravamo na nedostatke u njemu koje je još uvijek moguće riješiti', rekla je Neva Tölle iz Autonomne kuće.
Kao prvo, upozoravaju na propuste u poreznom statusu izvanbračnih partnera.
'Imamo nevjerojatne slučajeve. U jednom je nakon više od dvadeset godina prekinuta izvanbračna zajednica, i kod podjele imovine, bez obzira na dogovor supružnika da stečenu imovinu dijele po pola, budući da je sva glasila na ime nevjenčanog supruga, žena je za svoj dio morala platiti toliki porez da je morala prodavati od te iste imovine da namiri porez. Takva diskriminacija tjera ljude u brak. Ako ćemo realno, to u Hrvatskoj znači žene, jer se imovina tradicionalno piše na muškarčevo ime, tako da priča o jednakim pravima izvanbračnih partnera ne drži vodu, a posebno je loš položaj žene u cijeloj priči', rekla je Rada Borić iz Centra za ženske studije dodavši kako se na neki način one koji ne 'obave matičara' upravo kažnjava.
Ni na polju posvajanja djece nije sve najblistavije. Prema sadašnjem zakonu, pravo imaju posvojiti izvanbračni partneri, prema istim uvjetima kao i svi, uz jedan sitan dodatni uvjet, barem jedan od izvanbračnih supružnika treba biti – u braku.
'Situacija s posvajanjem djece mora se riješiti. Zar je bolje da izvanbračni supružnici, sa stabilnom vezom, koji su idealni po svim parametrima, ne mogu posvojiti dijete zbog formalnosti kod matičara nego da ono ostane u domu ili dospije u daleko manje idealne uvjete? Je li obitelj potpis kod matičara ili topli dom?' zapitala je zakonodavca Rada Borić.
'Nikako ne bismo smjeli dopustiti donošenje Zakona koji će zbog omogućene diskriminacije uzrokovati brdo tužbi pred Međunarodnim sudom za ljudska prava gdje će te tužbe ljudi i dobiti. Takvih već ima dovoljno. U slučaju izvanbračnih zajednica tražimo apsolutno izjednačavanje izvanbračnih s bračnim partnerima. To je uostalom propisano i člankom 14. Ustava o ravnopravnosti, a posebno člankom 61. gdje izjednačava bračnu s izvanbračnom zajednicom', istaknula je Mirjana Kučer iz udruge Domina iz Splita.
Na konferenciji su navedene udruge prvi put javnosti predstavile svoje zahtjeve, odnosno prijedloge amandmana na novi obiteljski zakon koji je trenutačno u proceduri u Hrvatskom saboru, a vezano uz prava partnerica i partnera koje žive u izvanbračnim zajednicama. Adresirali su diskriminaciju u pitanjima rješavanja imovinskopravnih pitanja, poreznog statusa, mirovinskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, nasljeđivanja, sustava socijalne skrbi i posvojenja djeteta.
