Javno savjetovanje o prijedlogu Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2023. godinu Ministarstva financija zatvoreno je prošlog petka, a izazvalo je niz kritika zbog smanjenja postotka za pojedine organizacije. Uz to, kritike su upućene zbog vremena donošenja Uredbe, s čime se debelo kasni u odnosu na prijašnje godine. Iz Ministarstva pak umiruju sve i tvrde da će dobiti više novca iako su im dodijeljeni manji postotci
Spomenuta uredba uobičajeno se donosi u zadnjem kvartalu prethodne godine za narednu. Zbog toga su, primjerice, iz udruge za liječenje ovisnosti Comunita Mondo Nuovo naveli da će im kasniti projekti, ali i plaće djelatnika.
'I nakon 20 godina rada i borbe s vjetrenjačama nije nam jasno kako gore u uredima i ministarstvima ne mogu shvatiti koliko njihova tromost i birokracija utječu na malog čovjeka. Zadnji put, barem u zadnjih deset godina, koliko pratimo Prijedlog Uredbe, Uredba je kasnila 2015. za vrijeme vlade Zorana Milanovića i te godine sve je kasnilo, kao što će i ove', naveli su iz spomenute udruge.
Na istu stvar upozorili su i iz Ureda pučke pravobraniteljice napominjući da se Uredba donosi u ožujku 2023. te da će zbog toga doći do kašnjenja natječaja i dodjele sredstava za ovu godinu, što će posljedično otežati rad udruga civilnog društva, čijem su financiranju aktivnosti predmetna sredstva i namijenjena. Također su skrenuli pozornost 'na činjenicu da je, u suprotnosti s općim pravilom o preferiranoj duljini e-savjetovanja u trajanju od 30 dana, za ovo predviđeno tek deset'.
Iz Ministarstva financija odgovorili su da se 'Uredba donosi nešto kasnije budući da su, zbog izmijenjenih makroekonomskih okolnosti, bile potrebne detaljnije konzultacije'.
Dodali su da će do njenog donošenja korisnici imati na raspolaganju neutrošena sredstva iz prethodnih godina, koja ukupno iznose 37,8 milijuna eura, a po stupanju Uredbe na snagu svi će se do sada ostvareni prihodi od igara na sreću u 2023. godini raspodijeliti sukladno postocima iz nove Uredbe.
A upravo postotci raspodjele financijskog kolača drugi su kamen prijepora. U ovoj godini država planira dio prihoda od igara na sreću, lutrije i kladionica raspodijeliti udrugama civilnog društva, onima za sport, prevenciju i liječenje ovisnosti, kulturu, humanitarni i socijalni rad, a radi se o iznosu od skoro 93 milijuna eura.
Tako je Hrvatska udruga priređivača igara na sreću, dakle oni od čijeg novca država financira udruge, ali i oni koji pridonose stvaranju ovisnosti, predložila da se 'poveća raspodjela dijela prihoda od igara na sreću onima koji pridonose borbi protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti'.
Naveli su i da je, prema prijedlogu Uredbe, a kada se usporede 2023. i 2022. godina, vidljivo da se za borbu protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti stopa izdvajanja smanjuje s 3,95 na 3,44 posto. Smatraju da to nije prihvatljivo i da je nužno povećanje izdataka za navedenu programsku podršku.
Na tragu njihove primjedbe je i ona pristigla iz Hrvatskog Crvenog križa (HCK), iz kojeg su utvrdili da im je postotak sredstava značajno smanjen u odnosu na prethodne godine, što će negativno utjecati na njihov rad.
Njima, ali i još nekima koji su imali primjedbe zbog smanjenja iznosa, iz Ministarstva financija odgovorili su na sličan način - ne negiraju da je postotak manji, ali uz dodatak da je apsolutni iznos koji će dobiti veći od onog u prethodnoj godini.
Tako su pojasnili da se za 'borbu protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti' u apsolutnom iznosu očekivano ostvarenje ovih prihoda povećava s 2,8 milijuna eura u 2022. godini na 3,2 milijuna eura u 2023. godini.
'Razlog tome je očekivano povećanje ukupnih prihoda od igara na sreću u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu. Važno je istaknuti da je stvarno ostvarenje prihoda za navedeno programsko područje u 2022. godini iznosilo 3,8 milijuna eura, što je za milijun eura više od očekivanog te je slijedom navedenog i prijenos neutrošenih sredstava iz 2022. godine, koji je raspoloživ za trošenje u 2023. godini, viši od očekivanog', stoji u obrazloženju Ministarstva financija.
U slučaju HCK-a napominju da, iako se postotno gledajući smanjuje stopa u apsolutnom iznosu, u 2023. očekuje se ukupno ostvarenje prihoda u iznosu od 452 tisuće eura, čemu treba pridodati i neutrošena sredstva iz 2022. godine u iznosu od 131 tisuću eura.
'Dakle za Hrvatski Crveni križ će u 2023. godini ukupno na raspolaganju biti 583 tisuće eura, što je za 58 tisuća eura više od ukupno utrošenog u 2022. godini i za 130 tisuća eura više od zahtjeva iz Sektorskih analiza za 2023. godinu', zaključuju u Ministarstvu.
Premda je očekivano objava izvješća bila predviđena za 10. travnja, ono je u e-savjetovanju već objavljeno, a sama uredba trebala bi stupiti na snagu dan nakon objave u Narodnim novinama. Slijedom događaja, to bi se moglo dogoditi već ovaj ili idući tjedan.