Prijedlog novoga Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima predmnijeva da je poslodavac stekao isključiva autorska imovinska prava iskorištavanja autorskog djela bez prostornog i vremenskog ograničenja, istaknuto je u četvrtak na online radionici Hrvatske gospodarske komore (HGK)
''Sadašnjim uređenjem prava su ostajala kod autora ako drukčije nije uređeno u ugovoru o radu, narudžbi ili drugom aktu. Prijedlogom novog zakona predmnijeva se da je poslodavac ili naručitelj stekao isključiva autorska imovinska prava iskorištavanja autorskog djela u sadržaju i opsegu koji je potreban za obavljanje njegove redovite djelatnosti'', kazala je voditeljica radne skupine za izradu novog zakona i profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu Romana Matanovac Vučković.
Naglasila je i da poslodavci i naručitelji, prema prijedlogu novog zakona, mogu iskorištavati autorska djela bez prostornog i vremenskog ograničenja, ali i neovisno o prestanku radnog odnosa za vrijeme čijeg je trajanja djelo nastalo.
Objašnjavajući dosadašnje uređenje koje se odnosi na novinske nakladnike u Hrvatskoj, istaknula je da novinski nakladnici sada imaju samo autorska prava koja su stekli od autora – novinara i fotografa. No, intencija novog zakona nastala je na temelju negativnih iskustava pred sudovima i u pregovorima s platformama i medijskim agregatorima (Facebook i Google) u državama članicama EU te teške pozicije novinskih nakladnika zbog tereta dokaza stjecanja prava iskorištavanja za svaki pojedini tekst i sliku.
vezane vijesti
Stoga, prema direktivi EU i prijedlogu novog Zakona, a u odnosu na medijske agregatore na internetu, predloženo je novo srodno pravo novinskih izdavača za online korištenje koje uključuje pravo stavljanja na raspolaganje javnosti (činjenje dostupnim javnosti), pravo u odnosu na svako online korištenje, te pravo na umnožavanje, kazala je Matanovac Vučković.
Naglasila je i da srodno pravo novinskih izdavača nije autorsko pravo, a nakladnik ga stječe zbog investicije, organizacije i prezentacije sadržaja te mu pripada po samom zakonu – ne treba mu nikakva nova registracija, nikakav ugovor. Dodala je i kako objekt prava nisu činjenice i vijesti sadržane u novinskim izdanjima, znanstveni i stručni časopisi, ali i web stranice koje daju informacije ali nisu vođene uredničkom odgovornosti i kontrolom pružatelja usluga, kao što je novinski izdavač.
Matanovac Vučković je istaknula i da srodno pravo novinskih nakladnika, prema predloženom zakonu, ni na koji način nije ovisno o autorskom pravu, ali ne smije štetiti autorskom pravu novinara, fotoreportera, urednika i drugih autora.
''Autori djela koja su uvrštena u novinsku publikaciju – novinari i fotografi – moraju dobiti odgovarajući dio naknade koju novinski izdavači prime za korištenje njihovih novinskih izdanja od pružatelja usluga informatičkog društva'', istaknula je Matanovac Vučković.
Prema njezinim riječima, portfelj prava novinskih nakladnika čine autorska prava stečena na temelju ugovora, odnosno zakona, ali i srodno pravo novinskih nakladnika. Ostvarivanje prava može biti individualno i kolektivno, kazala je Matanovac Vučković i dodatno naglasila mogućnost, ali i eventualnu potrebu dodatnog definiranja i ostvarivanja prava autora kolektivnim ugovorom ili preko pravilnika o poslovanju nakladnika.
Pritom je kao dobar primjer ostvarivanju prava autora istaknula i dosadašnje djelovanje Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) i njihove naplate prave od press clipping agencija u suradnji s Udrugom novinskih izdavača.
''Prijedlog Zakona o autorskim i srodnim pravima upućen je na prvo čitanje u Hrvatski sabor, plan je da što prije stupi na snagu. Vjerujem da će u prvom dijelu iduće godine biti izglasan, a rok za implementaciju je 7. lipnja 2021.'', kazala je Matanovac Vučković.
