Pandemija Covida-19 uzrokovala je neviđeno povećanje državnih dugova, a klimatske promjene mogle bi uzrokovati neplaćanje dospjelih rata širom planete, što je, kako upozorava panel Ujedinjenih naroda, posljedica zagrijavanja ako se hitno ne poduzmu konkretne akcije
Kako bi spriječile katastrofu, zemlje su posvećene smanjenju emisije ugljika, no to će biti skupo i vjerojatno će dodati globalni dug, koji je prema Međunarodnom institutu za financije (IIF) prošle godine dosegao 281,5 bilijuna dolara. S obzirom na poplave i požare koji uništavaju svijet, procjene se razlikuju po tome koliko će samo zagrijavanje nanijeti štete globalnoj ekonomiji, piše Reuters.
U izvješću Bank of America, objavljenom ranije ove godine, šteta se procjenjuje na 54 do 69 milijardi dolara do 2100. godine, u odnosu na procijenjenu vrijednost cjelokupnog svjetskog gospodarstva od oko 80 tisuća milijardi dolara. Financijske posljedice klimatskih promjena na gospodarstvo mogle bi se reflektirati za manje od desetljeća, upozorava studija pružatelja usluga FTSE Russell indeksa Londonske burze.
vezane vijesti
Zemlje će se uskoro suočiti s prvim sniženjima kreditnih rejtinga koji se odnose na klimu, kaže koautor izvješća i viši menadžer za održiva ulaganja FTSE Russell, Julian Mousavi. U najgorem slučaju, zemlje u razvoju, uključujući Maleziju, Južnu Afriku, Meksiko, pa čak i bogatija gospodarstva poput Italije, do 2050. mogle bi se suočiti s neservisiranjem duga.
Drugo, zemlje čije vlade sporo reagiraju na klimatske promjene, uključujući Australiju, Poljsku, Japan i Izrael, također će biti u opasnosti od neispunjenja obveza i kreditnih rejtinga, zaključuje se u studiji. Iako su zemlje u razvoju osjetljivije na porast razine mora i suše, čak ni one bogatije neće izbjeći posljedice klimatskih promjena, navode mnoge klimatske studije. Studija grupe sveučilišta, uključujući Cambridge, zaključuje da bi 63 zemlje, što je otprilike polovica zemalja koje su ocijenile tvrtke S&P Global, Moody's i Fitch, do 2030. mogle doživjeti smanjenje rejtinga zbog klimatskih promjena.
Kina, Čile, Malezija i Meksiko bili bi najteže pogođeni smanjenjem rejtinga od šest bodova do kraja ovog stoljeća, dok bi Sjedinjene Države, Njemačka, Kanada, Australija, Indija i Peru mogle doživjeti smanjenje od četiri točke. Pad rejtinga povlači za sobom povećanje troškova pozajmljivanja što bi povećalo ukupni teret godišnjih otplata duga zemalja između 137 i 205 milijardi dolara u 2100. godini, pokazalo je zajedničko istraživanje grupe sveučilišta.
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava da je povećanje osjetljivosti na klimatske promjene za deset postotnih bodova, mjereno indeksom Notre Dame Global Adaptation Initiative, povezano s povećanjem kamatnog raspona od 150 baznih bodova za dugoročne vladine obveznice. Prosječan rast u svim zemljama iznosi 30 baznih bodova. Program Ujedinjenih naroda za okoliš procjenjuje da će godišnji trošak prilagodbe klimi u zemljama u razvoju iznositi čak 300 milijardi dolara do 2030., te da će do 2050. porasti na 500 milijardi dolara.
Državni dug u ekonomijama u razvoju, izražen kao postotak bruto domaćeg proizvoda, i dalje je oko 60 posto, prema podacima IIF -a, u usporedbi sa Sjedinjenim Državama i Britanijom, čiji dugovi čine 100 posto BDP -a, ili Japanom, s udjelom duga od čak 200 posto BDP -a. Dok su u Europi, Sjedinjenim Državama i Japanu središnje banke u biti jamci zaduživanja svojih zemalja, siromašne zemlje nemaju tu mogućnost, pa na kraju moraju vratiti dug.
"Kako dobiti vrstu financiranja koju traže, s obzirom na visoku razinu duga i kreditne rejtinge?", Rekla je Sonja Gibbs, direktorica globalnih tržišta kapitala u IIF -u.
