Oči se ove godine upiru u volontiranje poslovnog sektora kako bi se proširio prostor povezivanja, ali i otklonila distanca koja nastaje zbog različitosti ovoga te civilnog i javnog sektora. Upravo zbog nerazvijenosti toga područja, koje u razvijenim zemljama nazivaju poduzetnička filantropija, ono se u Hrvatskoj smatra vrlo izazovnom temom.

'Nastojat ćemo uključiti što više tvrtki, odnosno njihovih djelatnika koji će sudjelovati u različitim volonterskim aktivnostima što ih organiziraju udruge civilnog društva. Kompanije koje se u Hrvatskoj nalaze u stranom vlasništvu prepoznaju vrijednost takvog načina djelovanja jer je on u zapadnoj Europi i razvijenim zemljama posve uobičajen, pa su taj model prenijeli i kod nas',kaže Tanja Starčević, koordinatorica promotivnih aktivnosti u Volonterskom centru Zagreb (VCZ).

Volontiranje opisuju kao atraktivan životni stil pojedinca koji na taj način izgrađuje svoje društvo i zajednicu, zbog čega u njemu ugodnije i ljepše možemo živjeti. Slobodno se može reći da je volonterski rad neplaćeno, neprofitno i slobodno izabrano djelovanje u različitim oblicima. No volonterstvo je danas neraskidivo povezano s konceptom filantropije, što se prema definiciji smatra poticajom na dobrotvornu akciju, suprotnu egoizmu, dok je u korporativnom dijelu poznatije kao DOP – društveno odgovorno poslovanje. Filantropi se u Hrvatskoj nazivaju dobrotvorima.

Najvećim dobrotvorom na svijetu pak smatra se Bill Gates, poznatiji kao suosnivač Microsofta. Njegova se vrijednost procjenjuje na 84,2 milijarde dolara, od čega je doživotno donirao 27 milijardi, čime se indeks njegova dobročinstva popeo na 32 posto. Zajedno sa svojom suprugom pokrenuo je zakladu Bill & Melinda Gates, a ona pokreće inicijative za razvoj poljoprivrede, rješava pitanje urbanog siromaštva, radi na globalnom zdravlju i obrazovanju, kao i globalnim knjižnicama.

'Kompanije su te koje će svojim politikama i društvenom osviještenošću odlučiti hoće li njihovi djelatnici pokloniti svoje radno vrijeme za neku društveno korisnu aktivnost. One će dozvoliti radnicima i organizirati ih da volontiraju u neprofitnim organizacijama kako bi pomogli društvu, zajednici, a to je princip prema kojem funkcionira volontiranje u poslovnom sektoru', objašnjava ova koordinatorica, ističući primjer IBM-a s osmišljenim volonterskim programom.

Kroz njega IBM već godinama šalje svoje djelatnike u zemlje trećeg svijeta, primjerice Afriku, u kojima dijele stečena znanja i iskustva, educiraju ljude i tako ih osnažuju da samostalno nastave razvijati svoju zajednicu.

'To može biti i puno jednostavnije. Tako se na primjer Drogerie Markt – DM uključio u pomaganje prilikom posljednjih poplava. Volonterski centar Zagreb regrutirao je volontere, a DM je poslao svoje zaposlenike da volontiraju u skladištu na Velesajmu, gdje se prikupljala humanitarna pomoć za ugrožena područja. No tvrtke se mogu uključiti i u akciju čišćenja parka ili nekog drugog okoliša', nastavlja ona. Tvrtke koje su se već prijavile VCZ-u ne rade to, kako napominju, radi reklame i promidžbe, nego im je volontiranje definirano u statutima i propisima, odnosno njihovi zaposlenici mogu volontirati kako bi ojačali svoj tim, bili zadovoljniji i osjećali da su svojim djelovanjem doprinijeli zajednici.

'Ovo nam je prvi put da na ovaj način uključujemo tvrtke u akciju. Znamo da nečiji zaposlenici dugoročno već volontiraju u pojedinim udrugama. Koliko je manifestacija utjecala na njih, moći ćemo vidjeti tek iduće godine. Zadovoljni smo ovogodišnjim odazivom tvrtki iako je više zainteresiranih organizacija', objašnjava Mija Pavlica, koordinatorica projekta 'Hrvatska volontira'.