Šime Lučin, bivši SDP-ov ministar unutarnjih poslova, poručio je da je pritisak na ministra Vlahu Orepića nedopustiv i očito uplitanje politike u represivni sustav, što može biti jako opasno jer bi nas moglo vratiti u vrijeme 90-ih, u kojima su se neki postupci pokretali prema nalogu. Povratkom HDZ-a, odnosno ovog krila HDZ-a na vlast, probudile su se valjda nade kod nekih da bi se mogli izboriti za neku bolju i drugačiju povijest, rekao je Lučin, gostujući jutros u emisiji Tema dana televizije N1
Na pitanje kome odgovara ministar unutarnjih poslova, Lučin kaže da odgovara potpredsjedniku u Vladi koji je zadužen za to, no ne na način 'čistke', kako to govori prvi potpredsjednik u Vladi i šef HDZ-a Tomislav Karamarko.
'Kad oni jedni drugima šalju poruke preko medija, možete misliti kako to funkcionira u Vladi. To je suluda situacija koja nas vodi u kaos', smatra Lučin i dodaje da, bez obzira na to što se Most trudi da ne ispadne da je riječ o koaliciji, ovo jest koalicija. 'No svatko vodi svoju politiku.'
Karamarko i glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić znaju kolika je moć imati MUP.
'MUP nije izoliran sustav u društvu, ali zadnjih 15 godina nije bilo velikih kadrovskih pretumbacija kada je riječ o MUP-u. Uvijek su čelni ljudi bili oni koji su bili u Ministarstvu, no sada nemate čovjeka izvan sustava, a u moje vrijeme je to bio jedino Ranko Ostojić.'
O Milijanu Brkiću
Lučin je ustvrdio i da Milijan Brkić zastupa koncept da bi ministar unutarnjih poslova trebao biti prvi policajac. 'No upravo mora biti obrnuto - to su politička mjesta i na njih moraju doći političari, a kada je riječ o policiji, onda moraju doći profesionalci', napomenuo je Lučin za N1
Lučin je rekao da su se još 2001. zakonski izborili za to da se odvoji funkcija ministra unutarnjih poslova od ravnatelja policije, a Brkić 'očito misli da bi ministar unutarnjih poslova trebao biti čovjek koji bi trebao rukovoditi policijom'.
Na pitanje o Milijanu Brkiću kao kandidatu za ministra branitelja, Lučin kaže da nisu nikad imali osobni odnos.
'Treba se prisjetiti tih 2000-ih godina. Ljudi se sjećaju splitske Rive i bijega Ante Gotovine, prosvjeda u Gospiću... To je situacija kada je Vlada odlučila da će Hrvatska postati europska zemlja i ispuniti svoje obaveze, a na neki način zatvoriti jednu stranicu hrvatske povijesti. Kad je riječ o MUP-u, treba imati na umu da su većina djelatnika bili specijalci koji su bili sudionici Domovinskog rata. Znali smo da bi moglo doći do odbijanja poslušnosti u obavljanju dobivenih zadataka od dijela specijalaca. Posao koji se tada vodio naišao je na bitno manje neposluha specijalaca nego što bi se očekivalo u tadašnjoj cjelokupnoj atmosferi u Hrvatskoj', prisjeća se Lučin.
'Vjerovao sam da ćemo imati i više problema, no profesionalni kodeks je pobijedio.'
'Kod Brkića je stvar bila jednostavna. Dobio je zadaću šefa policije da se poduzmu određene mjere da se spriječe prosvjedi koji su se dešavali vezano za odnose Vlade prema problemu Haaga, ratnih zločina itd. Brkić je odbio zapovijed, suspendiran je i otišao je iz MUP-a. Iako je on odbio, zadaća je izvršena. To je bio njegov osobni stav, a on je birajući između profesionalnog stava i onog osobnog prema kolegama iz rata, odabrao kolege', kaže Lučin.
Policijska akademija - staza slonova u MUP-u
Na pitanje o Policijskoj akademiji i kako je moguće to da jedan mentor ima 18 istih diplomskih radova, Lučin kaže da je to tako jer je Akademija u policijskom sustavu.
'Neke stvari se toleriraju. Godine 2003. potpisan je sporazum kojim je Akademija trebala biti involvirana u sveučilišni sustav i žao mi je što Sanader nije nastavio tu priču. Nažalost, projekt nije nastavljen, a proteklih godina vrijedila je priča da je Akademija 'staza slonova u MUP-u'. To znači da, kad netko napravi glupost, a ne može dobiti otkaz, onda ga se makne iz policijskog sustava i pošalje ga se na Akademiju.'