Iako bi nama bila bliža fraza 'luknja u zakonu', književno 'rupa u zakonu', zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, govoreći o novom mitskom megaprojektu, tunelu kroz Medvednicu, spomenuo je riječ luknja. Onima koji nisu kajkavci ili se, za razliku od gradonačelnika, ne služe često izrazima specifičnim za kajkavsko područje ostao je upitnik nad glavom. Pa što je to onda luknja?
'Neću napraviti nijedan potez o luknjama kroz Sljeme dok ne pitam ljude s one strane brega kaj oni žele. Koliko znam, sada oni žele jednu luknju i tračničku vezu između zračne luke, Jelačić placa i Zagorja, Stubaka', rekao je Bandić u Krapini u nedjelju na 15. godišnjoj skupštini Županijske udruge uzgajivača konja.
vezane vijesti
Koliko 'luknja' košta i kad bi mogla biti gotova - pitanja su koja bi se mogla ubrojiti u područje znanstvene fantastike. No izraz 'luknja' ubraja se u profesionalnu domenu dr. sc. Barbare Štebih Golub s Odjela za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
'Riječ je njemačkoga podrijetla, standardni njemački model bio bi lücke, no vjerojatno je, kao i za sve kajkavske germanizme, model bio dijalektalni bavarsko-austrijski oblik bez toga prijeglasa, lucke ili lucken', objašnjava Štebih Golub za tportal.
Izraz 'luknja' stoljećima je u opticaju kod kajkavaca.
'Nalazimo ga čak u starim kajkavskim rječnicima, recimo kod Belostenca i Jambrešića. To su rječnici iz 1740.-1742. Luknja bi, dakle, bila nekakva rupa, mišja rupa ili nekakav otvor u čemu, udubljenje. Imate u kajkavskom izraz zubna luknja, tamo gdje vam je ispao zub. Imate i izraz skriti se u mišju luknju, kada se netko tako pritaji da ga se ne može naći. Ili zatirati u mišju rupu, poplašiti nekoga', pojašnjava Štebih Golub.
Možda je nama najbliži izraz luknja u zakonu, poručuje.
